09.01.2008.
Belošević-Matić: Prekretnica prema održivom rastu
Iz HGK očekuju rast BDP-a u 2008. iznad pet posto
ZAGREB - Ova bi godina trebala biti prekretnicom prema dugoročno održivom rastu, s obzirom da je poznato da bi se rast trebao sve više temeljiti na izvozu, a manje na potrošnji, kaže Jasna Belošević-Matić iz Hrvatske gospodarske komore.
U 2007. godini ukupna gospodarska aktivnost je porasla za oko šest posto pa su takva kretanja, smatra, izazov za novu Vladu, jer su ostvareni rezultati vrlo dobar temelj za brži napredak u budućem razvoju.
"U 2008. će realan rast BDP-a biti nešto sporiji nego lani, ali će još uvijek ostati na relativno visokoj razini iznad pet posto. Takve su prijelomne godine uobičajeno obilježene privremenim smanjenjem stope rasta, ali se zato stvara osnovica za zdraviji, dugoročno održivi rast u narednim godinama", kaže Jasna Belošević-Matić, direktorica Centra za makroekonomske analize HGK.
Pritom će inflacija biti nešto viša nego lani. Inflatorni pritisci, objašnjava, uglavnom dolaze izvana, zbog rasta cijena energenata i poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu.
"Kratkoročno, Hrvatska ima instrumente monetarne i fiskalne politike kojima može djelovati na 'peglanje' prevelikih oscilacija cijena i sprječavanje šokova za gospodarstvo", kaže Jasna Belošević-Matić.
Upozorava, međutim, kako bi inflatornu spiralu mogao pokrenuti non-tradeble sektor (usluge) ako izmakne kontroli, kao i neadekvatna politika plaća.
"Potencijalni rast cijena mogao bi negativno utjecati na dosadašnju stabilnost tečaja, odnosno na veću aprecijaciju tečaja, a to bi onda dodatno umanjilo konkurentnost gospodarstva. Ipak, vjerujem da cijene neće porasti do te mjere da bi ugrozile makroekonomsku stabilnost", kaže Jasna Belošević-Matić.
Smatra i da je zaduženost građana visoka ako se uspoređuje sa stanjem u nama sličnim zemljama, ali da je još daleko od razine koja bi stvarala značajnije poteškoće, posebice s obzirom na imovinu kojom stanovništvo raspolaže.
"Uz to, očito je da, pored rasta zaduženosti stanovništva, rastu i njihovi depoziti u bankama, ulaganja u investicijske fondove i životna osiguranja i sl, što ukazuje na određenu makroekonomsku ravnotežu, ali i na neravnotežu unutar pojedinih socijalnih slojeva", kaže Belošević-Matić.
Pri zaduživanju stanovništva najveći je problem, ističe, u činjenici da je glavnina kreditnog zaduženja u stranoj valuti ili valutno indeksirana te da su krediti, u odnosu na druge zemlje, natprosječno pokriveni hipotekama. To ukazuje na velike rizike u slučaju promjene tečaja ili cijena nekretnina.
"Druga opasnost krije se u tome da rast kredita stanovništvu smanjuje mogućnost plasmana poduzetničkom sektoru, posebno u situaciji restriktivne monetarne politike koja se uglavnom provodi radi ograničavanja inozemne zaduženosti banaka", ističe Jasna Belošević-Matić.
|
Smatra kako će rast potrošnje u ovoj godini biti nešto sporiji zbog sporijeg rasta dohotka.
"Ne očekuje se brži rast plaća od lanjskog, krediti za potrošnju, uz ograničenja centralne banke, trebali bi sporije rasti, spekulativna dobit na tržištu kapitala trebala bi se stabilizirati, a i transferi temeljem povrata duga umirovljenicima bit će znatno manji", zaključuje direktorica Centra za makroekonomske analize HGK. (H)
|
|
 |
|