20.01.2010.
Javno predavanje Banke: Razumiju li ekonomisti hrvatsku ekonomiju?
Domaći ekonomisti nisu dovoljno utjecajni, a nisu ni ključni sudionici gospodarstva zbog velikog utjecaja političko-interesnih mreža. Oni ne posvećuju pažnju ekonomskom životu kakav on doista jest, a pitanja povjerenja, poštenja i korupcije kao da ih ne zanimaju
Ekonomisti u Hrvatskoj nisu glasni, ne vidi ih se i ne čuje i nisu ključni sudionici ekonomskog razvoja, konstatirali su Velimir Šonje, ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike te sociolog Drago Čengić s Instituta Ivo Pilar na javnom predavanju magazina Banka "Razumiju li ekonomisti hrvatsku ekonomiju?" koje je održano u utorak u Zagrebu.
"Da pitate ljude za definiciju ekonomista, 99% ih ne bi znalo odgovoriti. Većina bi rekla da su to ljudi koji imaju diplomu ekonomskog fakulteta, a to je kao da kažete da su kirurzi svi oni koji su završili medicinski fakultet", rekao je Šonje opisujući probleme struke, dodajući da su ekonomisti neka vrsta gerile, koja iz svog intelektualnog podzemlja tek povremeno proviri, a medijska slika o njima nije točna, ako uopće postoji.
Javno predavanje nastavak je rasprave koja se vodi od prosinca prošle godine između Velimira Šonje i glavnog urednika magazina Banke, Željka Ivankovića koji je u uvodniku prosinačkog broja komentirao da se od ekonomista već dugo nije čulo nešto novo, da se ne bave pravim temama ekonomskog života, te da se striktno oslanjanju na inženjerski pristup, odnosno upotrebu statistike i matematike.
Šonje smatra da je problem što javnost misli da su ekonomisti u stanju egzaktno predvidjeti i dijagnosticirati ekonomske pojave. Ograničenje njihova predviđanja usporedio je s predviđanjem kineziologa hoće li skijaški Svjetski kup osvojiti Carlo Janka ili Benjamin Raich.
Ako ne gledamo sama predviđanja, kaže Šonje, onda ekonomija nije toliko sterilna i može biti dobra u klasificiranju i izvlačenju dobrih preporuka u gospodarskoj politici.
Kao primjer naveo je prvi prijedlog proračuna za 2009. godinu kada je ekonomska struka, praktički u jedan glas upozoravala da je proračun nerealan.
"Ekonomisti su u stanju prepoznati pogreške i barem u grubo preporučiti pametne akcije, to što politika nije reagirala to je drugi par rukava".
Sociolog Drago Čengić, s Instituta Ivo Pilar konstatirao je da je teško, a možda i nemoguće saznati motive djelovanja važnih gospodarskih aktera, poput Ivice Todorića ili čelnih ljudi Podravke, kao i tko su ključni sudionici našeg gospodarstva.
Čengić načelno nabraja političku elitu, te poduzetnike i menadžere, no, kako nastavlja, oni su najviše pod utjecajem političko-interesnih mreža (zbog značajnog udjela državnog vlasništva u gospodarstvu) koje su stvorile političke stanke.
|
Zbog toga političke stranke, čim dođu na vlast , ulaze u određena poduzeća pod sloganom da je to poduzeće od nacionalnog/strateškog interesa i tako se stvaraju poslovno-politički blokovi, a najbolji primjer je Podravka.
U takvim uvjetima, nastavlja Čengić, ekonomsko ponašanje čelnih ljudi nije orijentirano prema proizvodnji dodane vrijednosti uz nove tehnologije i investicije, već na osluškivanje želja svojih nalogodavaca i lobiranje za određene povlastice na tržištu, kao što su povlašteni ugovori u javnoj nabavi, subvencije, poticaji, kreditne liniji i sl. Čengić ovdje naglašava i da je od takve poslovne prakse do korupcije mali korak.
Glavni urednik Banke Željko Ivanković ponovio je svoju tezu da hrvatski ekonomisti ne posvećuju pažnju ekonomskom životu kakav on jest, pitajući se što je s pitanjima povjerenja, poštenja i korupcije. Kao primjer naveo je nepostojanje ekonomskog istraživanja o privatizaciji.
Martina Dalić, predsjednica Uprave Partner banke, konstatirala je da se ekonomisti, na sreću ili na žalost, samo mogu osloniti na mjerenja i rezultate. "Mjerenje, istraživanje i korištenje matematike i statistike je nužan i nezaobilazan alat kvalitetnog ekonomskog razmišljanja. Poštenje nije ekonomska kategorija i ne može se mjeriti, pa ne znam kako bi se moglo djelovati na povećanje stupnja poštenja".
Ivanković je dodao da ga onda ne čudi da ekonomisti nisu puno pisali o privatizaciji, budući da nemaju što reći o poštenju.
I ostatak publike nije se ustručavao dati komentar, a za sljedeće predavanje predložili su dva nova naziva - razumiju li hrvatski političari hrvatsku ekonomiju, te razumiju li hrvatski građani hrvatsku ekonomiju. (Bankamagazin)
|
|
 |
|