15.05.2010.
Hrvatska: Procijenjeni rast BDP-a u 2010. snižen na 0,3 posto
U aktualnim, svibanjskim prognozama EBRD je snizio siječanjsku procjenu rasta hrvatskog BDP-a s 0,6 na 0,3 posto u 2010.
"Hrvatsko gospodarstvo u sljedećem razdoblju ostat će ranjivo, ponajprije zbog glomaznog, nereformiranog javnog sektora i izloženosti tečajnim rizicima", navodi se u svibanjskim Regionalnim ekonomskim prognozama za države u kojima djeluje EBRD, koje je u subotu predstavio i komentirao glavni ekonomist EBRD-a Erik Berglöf.
U novim prognozama za regiju, smanjena je i ovogodišnja procjena rasta hrvatskog BDP-a na 0,3 posto, dok je procjena u siječnju bila rast od 0,6 posto. Prema projekcijama EBRD-a, rast BDP-a u 2011. trebao bi iznositi 1,8 posto.
Prognoze gospodarskih kretanja u zemljama u kojima EBRD posluje
Kako je istaknuo Berglöf, u većini tranzicijskih država istočne Europe započeo je izlazak iz recesije, no on će i u sljedećem razdoblju ostati neujednačen i spor u odnosu na tržišta u razvoju u drugim dijelovima svijeta.
Ipak, u novom EBRD-ovom izdanju ekonomskih izgleda za istočnoeuropska gospodarstva je podignuta procjena prosječnog rasta na 3,7 posto, sa 3,3 posto u siječnju. Revidirani podaci reflektiraju povećane prognoze rasta u 2010. u najvećim gospodarstvima u regiji, prvenstveno u Rusiji, kojoj je procjena rasta BDP-a podignuta s 3,9 na 4,4 posto te u Turskoj u kojoj je prognoza rasta poboljšana s 4,7 na 5,9 posto.
Prognoze rasta u drugim zemljama regije, kao što su Rumunjska i Bugarska, revidirane su naniže. U Rumunjskoj je procijenjeni rast BDP-a u ovoj godini smanjen na nultu stopu, dok je u ranijoj prognozi rast iznosio 1,3 posto, a u Bugarskoj je prognoza smanjena s nula na minus 1,2 posto.
Prema Berglöfovim riječima, recesijom je najteže pogođena baltička regija, srednja Europa je zbog pozitivnog utjecaja Poljske prošla relativno dobro, dok je jugoistočna Europa u sredini.
Razlog je sporog očekivanog oporavka regionalnih gospodarstava, njihova ovisnost o Europskoj uniji kao glavnom izvoznom tržištu, izvoru izravnih stranih investicija i dotoka kapitala, ističe Berglöf.
Kao drugi razlog, glavni ekonomist EBRD-a navodi značajno usporavanje gospodarske aktivnosti u tranzicijskim europskim zemljama te zbog toga suočavanje s visokim stopama nezaposlenosti i padom domaće potražnje.
Nadalje, na sporiji oporavak u regiji utječe i pad kreditne aktivnosti zbog percepcije visokog rizika i problema nenaplativih zajmova.
"Grčka kriza pojačala je vanjske rizike u jugoistočnoj Europi, ali i u široj regiji što je vrlo zabrinjavajuće. Učinke krize je povećala značajna izloženost ovih zemalja vanjskim rizicima jer su se i prije krize zanemarivali problemi nekonkurentnosti i nerazvijenosti tržišta kapitala", kazao je glavni ekonomist EBRD-a.
|
Tako je pred zemljama u regiji nužnost stvaranja konkurentnog gospodarstva te osiguravanje stabilnog makroekonomskog okvira rasta koji se više oslanja na domaća novčana tržišta kao i 'dedolarizaciju' i 'deeurizaciju'. "Integracija u gospodarske tijekove Europske unije ne bi trebala biti praćena značajnim rastom troškova rada jer to prijeti ponavljanjem grčkog i španjolskog scenarija", upozorio je Berglöf.
U podršci oporavka regije EBRD će djelovati zajedno s drugim međunarodnim financijskim institucijama, posebno MMF-om i Europskom komisijom, zaključio je glavni ekonomist EBRD-a. (Bankamagazin)
|
|
|
|