31.05.2008.
Zaštita potrošača i financijske usluge za poduzetnike
|
U drugom dijelu XII nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu u petak su održane radionice na kojima se raspravljalo o zaštiti potrošača, različitim područjima djelovanja gospodarskih subjekata u Hrvatskoj, okruženja u kojem posluju te načinima olakšavanja njihovog poslovanja.
|
Tako je Ema Culi, ravnateljica Uprave za trgovinu i razvoj tržišta u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP), prezentaciju posvetila razvoju sustava zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj.
Ona je istaknula kako zaštita potrošača uz to što predstavlja civilizacijsku stečevinu te kao takva mora biti u domenu javnog interesa, nužno mora biti i jedan od najvažnijih segmenata razvoja gospodarstva u cjelini.
Kada je riječ o zakonodavnom tretiranju ovog područja, Culi je podsjetila da je 2007. godine donesen novi Zakon o zaštiti potrošača koji predstavlja daljnji korak u usklađivanju s pravnom stečevinom Europske unije.
Novi je Zakon, rekla je, implementirao tri nove direktive koje do sada nisu bile dio hrvatskog zakonodavstva, sedam postojećih direktiva je usklađeno s praksom EU, dok je u skladu s preporukom Europske komisije uvedena i odredba o izvansudskom rješavanju potrošačkih sporova te su izmjenjene prijašnje zakonske odredbe temeljem problema uočenih u praksi.
Tri nove direktive uključuju odredbu o oglašavanju financijskih usluga na daljinu, uvode se sudski nalozi za zaštitu interesa potrošača te regulira nepošteno poslovno djelovanje prema potrošačima na unutarnjem tržištu.
«Visoka razina zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj usmjerena je ka dva osnovna cilja, a to su razvoj gospodarstva i razvitak poslovnog morala na tržištu», istaknula je Culi.
Savjetovališta za zaštitu potrošača smještena su u Osijeku, Zagrebu. Splitu i Puli, kao regionalnim centrima, a sve važne informacije vezane uz zaštitu potrošača u Hrvatskoj mogu se naći na internetskim stranicama MINGORP-a.
|
Na ovu se prezentaciju nadovezala Đema Bartulović, načelnica Odjela za zaštitu potrošača pri MINGORP-u, koja je u dijelu izlaganja posvećenom sigurnosti proizvoda i zaštiti potrošača istaknula da sigurnost potrošača na tržištu nema alternativu te da se oni moraju osjećati sigurno i zaštićeno.
Osnovna prava potrošača na tržištu su pravo na zaštitu gospodarskih interesa; pravo na zaštitu od opasnosti za život zdravlje i imovinu; pravo na pravnu zaštitu; pravo na informiranje i izobrazbu; pravo na udruživanje potrošača sa svrhom zaštite njihovih interesa.
Sigurnost proizvoda važan je dio politike zaštite potrošača, naglasila je, što ponajprije znači da sve bitne informacije vezane uz sigurnost proizvoda moraju biti dostupne onima koji ih kupuju.
|
|
Povjerenje i zadovoljstvo potrošača ključ je gospodarskog napretka modernog tržišta, rekla je Bartulović.
|
Usklađivanje horizontalnog tehničkog zakonodavstva RH sa zakonodavstvom EU i ACAA sporazum, pojasnio je Miran Škerl, voditelj Odsjeka u MINGORP-u.
Tehnički propisi, normizacija, mjeriteljstvo, akreditacija i ocjenjivanje sukladnosti područja su u kojima je u tijeku usklađivanje s tehničkim propisima Europske unije, a sve s ciljem da se na odgovarajući način omogući sloboda kretanja roba na budućem zajedničkom tržištu.
ACAA (Agreement on conformity assessment and acceptance of industrial products), odnosno sporazum o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda, podrazumijeva da će, kada Hrvatska ispuni sve potrebne uvjete, proizvodi iz naše zemlje imati nesmetan pristup na tržište Europske unije bez dodatnog ispitivanja i certifikacije.
Republika Hrvatska je u travnju 2008. godine uputila Pismo namjere o sklapanju ACAA sporazuma Europskoj komisiji, rekao je Škerl.
Pozitivni učinci sklapanja ovog Sporazuma sagledavaju se u činjenici da bi tehnički proizvodi proizvedeni u RH, a koji bi bili obuhvaćeni ACAA sporazumom, mogli slobodno ući na unutarnje tržište EU što bi omogućilo značajan napredak na području konkurentnosti hrvatskog gospodarstva jer bi status hrvatskih tehničkih proizvoda bio identičan onima iz EU, zaključio je.
|
O ulozi Hrvatske akreditacijske agencije (HAA), u provedbi tehničkih propisa i ispunjenja uvjeta za zaključivanje ACAA sporazuma, govorio je Vladimir Mucko, načečnik Odjela u toj agenciji.
HAA je nacionalno akreditacijsko tijelo koje je ovlašteno raditi vrednovanje institucija prema međunarodnim normama HRN EN 45000 i HRN EN ISO/IEC 17000, što podrazumijeva ispitivanje, umjeravanje, certificiranje i inspekciju, te na kraju dobivanje međunarodno priznatog dokaza osposobljenosti.
Akreditacija ili ocjena tehničke i stručne osposobljenosti tako postaje snažan argument u djelovanju svake institucije ili tvrtke na uređenom i normiranom tržištu, sukus je predavanja Vladimira Mucka.
Vedrana Filipović-Grčić iz Državnog inspektorata Republike Hrvatske približila je ulogu te institucije u nadzoru sigurnosti tehničkih proizvoda na tržištu.
|
Istaknula je, pritom, kako je Državni inspektorat nadležan za nadzor primjene zakona i drugih propisa u područjima prometa robom, rada i zaštite na radu, elektroenergetike, rudarstva, istraživanja i iskorištavanja mineralnih sirovina, posuda pod tlakom, ugostiteljske i turističke djelatnosti te drugim područjima koja su u nadležnost stavljeni po posebnim zakonima.
Osvrnuvši se na područje zaštite potrošača kazala je da se, imajući u vidu kako u RH još nisu donesene norme (HRN EN) temeljem Zakona o sigurnosti proizvoda, obavlja samo administrativni nadzor, tako da se u prometu gleda jesu li proizvodi opskrbljeni odgovarajućim - jasno izrečenim i lako razumljivim - upozorenjima o rizicima koje mogu predstavljati.
_____________________________________________
Iz Financijske agencije (FINA) gospodarstvenicima su prezentirane usluge On-line računovodstva i Fina kompenzacije
|
Uslugu Fina račuvodstvenog servisa kao uvodničar predstavio je Hrvoje Buntak, direktor Sektora korisničkih servisa agencije, u prezentaciji naslovljenoj ' Uloga FINA-e u razvoju poduzetništva - Kako uspješno privući novi kapital?', dok je predstavljanje moderirao Zlatko Mičetić, direktor Sektora poslovne mreže u FINA-i.
Istaknuto je kako je usluga računovodstvenog servisa prilagođena kako trgovačkim društvima i obrtnicima, tako i neprofitnim organizacijama, poljoprivrednicima, zadrugama i slobodnim zanimanjima.
Kao osnovne prednosti navode se sigurnost usluge i zajamčena zaštita tajnosti podataka, dostupnost usluge u svakom trenutku (24 sata dnevno), te da se sve bitne informacije nalaze na jednom mjestu što uključuje poslove platnog prometa, REGOS, godišnje financijske i periodične statističke izvještaje, bonitetne informacije te cjelovit računovodstveni servis.
Usluga je dostupna u tri modela: standard servis - predaja i preuzimanje dokumentacije u papirnom obliku, smart - predaja dokumentacije u papirnom obliku, uz mogućnost pristupa podacima putem interneta i ispisivanja određenih izvještaja na vlastitom pisaču te model super koji daje mogućnost predaje i pristupa podacima putem interneta.
|
Predstavljanje FINA kompenzacije moderirao je Karlo Seleši, direktor Sektora komunikacija i marketinga, a prezentaciju usluge održao je Krešimir Jurčević, direktor sektora Servisa za bankarstvo.
Jurčević je pojasnio da FINA kompenzacija podrazumjeva servis pomoću kojeg hrvatski poduzetnici mogu 'zatvoriti' međusobna dugovanja i potraživanja te na taj način povećati vlastitu likvidnost i poboljšati uvjete poslovanja.
Nastala kao rezultat istraživanja tržišta i uočene potrebe za takvim servisom, usluga u osnovi predstavlja sustav multilateralnih kompenzacija namijenjen svim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost, registrirane su u Hrvatskoj, a imaju obveze prema drugima poslovnim subjektima.
|
Obveze je u 'FINA kompenzaciju' moguće prijaviti na internetskoj stranici FINA-e, telefaksom, poštom ili u svim FINA-inim poslovnicama. Učlanjenje u servis je besplatno, visina prijavljenih obveza nije ograničena, a sustav je putem interneta dostupan 24 sata na dan sedam dana u tjednu.
Cijena usluge ovisi o načinu prijavljivanja obveza. Za elektroničke prijave putem interneta naknada iznosi 0,8 posto od kompenziranog iznosa, a minimalni iznos naknade je 90 kuna plus pripadajući PDV.
Za ostale oblike prijave u papirnatom obliku (poslovnica, telefaks, pošta) naknada iznosi 1% od kompenziranog iznosa, a minimalni iznos naknade je također 90 kuna uvećan za iznos PDV-a.
|
|
 |
|