31.10.2007.
Hrvatska u konkurentnosti bliža zemljama Europske Unije
SAD i nordijske zemlje i ove su godine najkonkurentnije zemlje svijeta
Nacionalno vijeće za konkurentnost kao partner Svjetskog gospodarskog foruma (World Economic Forum), predstavilo je u srijedu rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2007.–2008.“ (The Global Competitivness Report 2007-2008), koje obuhvaća 131 zemlju svijeta, a Hrvatska je u istraživanje uključena šesti put zaredom.
Na ljestvici globalnog indeksa konkurentnosti (Global Competitiveness Index), Hrvatska se nalazi na 57. mjestu, čime se približila nekim novim članicama Europske Unije – Poljskoj na 51. i Mađarskoj na 47. mjestu. Rumunjska i Bugarska, najnovije članice Unije, pozicionirane su iza 70. mjesta.
Prema indeksu poslovne konkurentnosti (Business Competitiveness Index), koji mjeri konkurentsku sposobnost kompanija, Hrvatska se nalazi na 60. mjestu, dok se nove članice Europske Unije nalaze između 30. i 50. mjesta (Češka 32., Slovenija 35., Slovačka 44., Mađarska 47.).
Svjetski gospodarski forum uveo je ove godine niz metodoloških poboljšanja, čime se postigla sveobuhvatnija ocjena konkurentnosti zemalja u odnosu na stupanj njihove razvijenosti. U istraživanju Svjetskog gospodarskog foruma anketirano je preko 11.000 poduzetnika u svim zemljama obuhvaćenim ovim izvješćem, dok je u anketu NVK uključeno 101 hrvatsko poduzeće.
Uvažavajući metodološke promjene i novo uključene zemlje (Portoriko, Libija, Oman, Saudijska Arabija, Sirija, Uzbekistan, Crna Gora), analiza ovogodišnjeg rangiranja Hrvatske ukazuje na realno poboljšanje pozicije globalne konkurentnosti za dva mjesta, dok je u poslovnoj konkurentnosti Hrvatska napredovala za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu.
Od 12 «stupova» konkurentnosti, Hrvatska je najbolje plasirana po kriteriju «zdravlje i primarno obrazovanje» (44. mjesto), te «visoko obrazovanje i stručno usavršavanje» (46. mjesto), «tehnološka spremnost» (49. pozicija) i «inovacije» (50. mjesto). Ispod prosjeka smo rangirani u područjima makroekonomije, efikasnosti tržišta roba, efikasnosti financijskog tržišta, veličine tržišta i poslovne sofisticiranosti.
«Zadržali smo svoju poziciju u dinamičnom svjetskom poslovnom okruženju, što je dobro, ali dugoročno sigurno nije dovoljno. Ove godine nismo zabilježili tako značajni skok u rangiranju kao prošle godine iako je zabilježeno poboljšanje pozicije. Obzirom na ambiciju da se Hrvatska što prije uključi u društvo najkonkurentnijih zemalja svijeta, reforme u Hrvatskoj se moraju nastaviti provoditi i pritom biti još dinamičnije i dublje. Promjene se moraju događati na području povećanja učinkovitosti rada uprave, suzbijanja korupcije, poticanja stranih ulaganja, a obrazovanje, inovacije i nove tehnologije trebaju postati prioriteti kako državne tako i poslovne politike», istaknuo je na predstavljanju rezultata Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
|
Navedeni statistički podaci za konkurentnost hrvatskog gospodarstva, po metodologiji koja treba uvesti veličinu tržišta kao konkurentni faktor, analitički će biti obrađeni početkom iduće godine, dodao je Marinac, te je upravo 2008. godinu ocijenio ključnom za konkurentniji ulazak Hrvatske u Europsku uniju.
Rezultati ankete gospodarstvenika u Hrvatskoj upućuju na slabosti kvalitete institucija kao velikog ograničenja bržeg ekonomskog razvoja Hrvatske. Prema mišljenju menadžera, ključni problemi i dalje su nedovoljna učinkovitost uprave, korupcija, porezna opterećenja te neadekvatno obrazovana radna snaga.
Sindikalni čelnici Krešimir Sever (NHS) i Ana Knežević (SSSH), osvrnuli su se na suradnju u odnosima poslodavac-zaposlenik po kojima je Hrvatska zauzela 113. mjesto, ocijenivši da se dostignuti stupanj zaštite prava radnika u našoj zemlji ne može ocjenjivati neuspjehom i nazadovanjem.
Knežević je dodala kako su radnici dali svoj doprinos konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, obzirom da su troškovi rada u prošloj godini porasli 14,9 posto uz istovremeno povećanje produktivnosti rada od 23 posto.
|
|
 |
|