12.06.2014.
Definicija malog i srednjeg poduzetništva od osobite je važnosti radi aplikacija za EU fondove
Novu financijska perspektiva 2014-2020 Hrvatskoj donosi milijardu eura za malo i srednje poduzetništvo
|
Analizom identificiranih poteškoća s kojima se susreće malo i srednje poduzetništvo (MSP) u svojem poslovanju uočena je važnost definiranja MSP-a, osobito u vezi s dodjelom potpora iz EU fondova namijenjenih za MSP. Centar za EU pri HGK izradio je brošuru i upitnik o tome te je odgovoreno na desetke upita, a pojedina su pitanja upućena i u Europsku komisiju kako bi se dobili točni odgovori.
„Europska unija ulazi u novu financijsku perspektivu 2014-2020, za koju su pripreme Hrvatske u završnoj fazi te se očekuje milijarda eura namijenjena za malo i srednje poduzetništvo, stoga je definicija MSP-a od osobite važnosti“, naglasila je Ružica Gelo, direktorica Centra za EU, otvarajući HGK radionicu „EU definicija malog i srednjeg poduzetništva – kako je tumačiti i primijeniti u praksi?“ na kojoj je Krista De Spiegeleer iz Opće uprave za poduzetništvo i industriju Europske komisije govorila o definiciji MSP-a te promjenama nastalim Uredbom o skupnom izuzeću (General Block Exemption Regulation - GBER), usvojenom u svibnju ove godine.
„Definicija MSP-a na snazi je od 2003. godine i rezultat je rasprave država članica, poslovnih organizacija i stručnjaka iz EU te konzultacija putem interneta. Definicija nije u obliku direktive već kao preporuka svim malim i srednjim poduzetnicima država članica EU koje su pozvane da ju i primjenjuju“, kazala je De Spiegeleer.
Cilj je definicije jasno odrediti razliku između MSP-a kojima je dozvoljena određena vrsta potpora, za razliku od onih kojima to nije. Europska komisija definirala je kriterije za određivanje oblika poduzeća. Tom je definicijom Komisija jasno odredila pripada li pojedino poduzeće u kategoriju mikro, malog ili srednjeg poduzeća. Sama definicija nadilazi glavne kriterije koji se odnose na broj zaposlenih, godišnji promet i aktivu/dugoročnu imovinu. Osim glavnih kriterija za definiranje MSP-a, u obzir se uzimaju i povezanosti dvaju ili više poduzeća.
Najvažniji je kriterij broj zaposlenih, slijede kriteriji godišnji promet i aktiva/dugoročna imovina. Kod povezanosti dvaju ili više poduzeća postoje tri kategorije poduzeća – neovisna, partnerska i povezana. Većina je poduzeća u EU neovisna. To znači da je poduzeće u potpunosti neovisno ili je partnerski povezano s jednom tvrtkom ili više njih. Kod neovisnih poduzeća partnerski udio jednog ili više poduzeća mora biti manji od 25 posto ukupnog udjela poduzeća i obrnuto.
Postoji i iznimka. Poduzeće se smatra neovisno čak i kad je prag od 25 posto udjela ili više, ali ne više od 50 posto, u vlasništvu jednog od subjekata ili više njih pod uvjetom da oni nisu međusobno povezani - poduzeća za javna ulaganja, poduzeća koja posluju s rizičnim kapitalom i poslovni anđeli, sveučilišta i neprofitni istraživački centri te institucionalni ulagači, uključujući i fondove za regionalni razvoj.
|
Ako udio jednog ili više poduzeća u drugom poduzeću iznosi 25 posto ili više, a ne više od 50 posto, njihov odnos postaje partnerski te se to poduzeće više ne smatra neovisnim. U definiranju tih odnosa vrijedi pravilo recipročnosti. Poduzeće može biti i povezano.
Njegova je karakteristika većinski udio jedne ili više tvrtki u udjelu povezanoga poduzeća. Odnosno ako je više od 50 posto udjela poduzeća u vlasništvu jedne ili više tvrtki, poduzeće se smatra povezanim jer tvrtka s većinskim udjelom ima dominantan utjecaj u odlučivanju poduzeća. I ovdje vrijedi pravilo recipročnosti.
Govoreći o Uredbi o skupnom izuzeću, De Spiegeleer je istaknula kako je cilj osuvremenjivanje cijele politike državnih potpora. Ideja je u pojednostavljivanju te usmjerenosti na ciljeve EU do 2020. godine, prema programu i projektima koji bi poticali rast. Nove kategorije uključuju potpore u slučaju prirodnih katastrofa, u sferi putničkog prometa, očuvanju tradicije i kulture, za sport, širokopojasne veze, audio-vizulani rad, organizacije inovacije.
Od 43 izuzeća 27 je novih, rekla je De Spiegeleer dodavši kako mnoge aktivnosti imaju više definicija kod intenziteta potpora. Predviđen je učinkovitiji pristup javnim financijama, energetska učinkovitost i okolišna usmjerenost, socijalna kohezija, poticanje zapošljavanja putem temeljnih programa za mlade, potpore za građevinske pothvate istraživačke infrastrukture.
Uredba predviđa pojednostavljena pravila koliko je to god moguće te uklanjanje administrativnih prepreka. Poboljšani su i modeli kontrole s više obavijesti i informiranja o tome tko dobiva i koliku pomoć. Primjenjuje se ekstenzivni mehanizam praćenja, a svaka država članica ima svojeg koordinatora.
|
|
|
|