22.08.2012.
HUP podržava Vladino uvođenje reda, Čačić obećava bolju komunikaciju
Vlada ima apsolutnu podršku Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u naporima za uvođenjem reda u društvo, a Vlada obećava poslodavcima poboljšanje dijaloga kroz izravnu komunikaciju između Ministarstva gospodarstva i HUP-a, poručeno je s današnje zajedničke konferencije za novinare čelnika poslodavačke udruge i prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića.
Nakon razdoblja zategnutih odnosa između Vlade i HUP-a, u kojem su često razmjenjivanje optužbe zbog odgovornosti za loše stanje hrvatskoga gospodarstva, današnji zajednički nastup Čačića i vodećih ljudi HUP-a trebao bi posvjedočiti uspostavi partnerskih odnosa koji će omogućiti i poboljšanje stanja u gospodarstvu.
HUP nije politička organizacija, niti se namjerava baviti politikom, mi smo Vladini partneri i bit ćemo to i dalje, bez obzira što si koji puta upućujemo "grube riječi", istaknuo je v. d. predsjednika HUP-a Ivan Miloloža koji je također opovrgnuo tvrdnje da je u sukobu s ministrom financija Slavkom Linićem ustvrdivši kako takvog sukoba "nikad nije bilo, niti će ga biti".
I Čačić je bio benevolentan prema poslodavcima ocijenivši kako je HUP ozbiljna institucija koja mora surađivati s Vladom "i s prošlom, i sa sadašnjom, i s budućom", te je najavio institucionalizaciju partnerstva Vlade i poslodavaca, pri čemu se neće zaobići ni sindikati, kao treći socijalni partner.
Čačić je također izrazio razumijevanje za probleme poslodavaca s utjerivanjem porezne discipline, u vrijeme kada zbog krize gospodarstvo jedva funkcionira. Treba osigurati red, rad, disciplinu i porezni prihod, ali pritom treba imati na umu da "najveći red vlada u mrtvačnici", kaže Čačić, pa je važno u svemu tome imati mjeru.
Potpredsjednik Vlade dobio je od čelnika HUP-a javnu potporu za projekte koje gura u energetici, poput Plomina 3 ili Omble, uz napomenu Milolože da je Hrvatskoj za izlazak iz krize nužno potrebna svaka investicija. Pritom se Čačić požalio na iracionalno ponašanje dijela javnosti koji napada te projekte iako će oni omogućiti da milijarde kuna uđu u krvotok hrvatskoga gospodarstva.
Plomin i Ombla su investicije ukupno vrijedne 950 milijuna eura, što je najviše u hrvatskoj povijesti, to je 2,5 puta više od Pelješkog mosta, odnosno pola cijene Ine u trenutku kada se prodavala. Oni trebaju osigurati za 40 posto nižu i stabilnu cijenu struje, zapošljavanje našega građevinarstva i offset poslove za druge hrvatske tvrtke, a pritom za 55 posto poboljšavaju ekološku kvalitetu toga prostora, rekao je Čačić.
Najavio je zakonske inicijative koje bi trebale razbiti barijere koje usporavaju ulaganja, istaknuvši kako je Vlada u tom segmentu, i kada se maksimalno potrudi, za njega, koji dolazi iz realnog sektora, "beskonačno spora".
|
Kao primjer naveo je nautički turizam, jer je tijekom godišnjeg odmora, koji je proveo ploveći na jahti, bio sretan kada bi u nekoj marini našao slobodnu bovu za koju je morao platiti 250 kuna. Zašto nema ovog trenutka 2000 novih bova po uvalama, koje će se tijekom sezone naplaćivati po 250 kuna dnevno, pitao je Čačić.
Najavio je da će Vlada 28. rujna između 45 ponuđača za gradnju Plomina 3 izabrati četiri ponude, a do kraja ožujka iduće godine izabrat će konkretnog partnera i započeti radove.
Također je rekao da će kraja listopada krenuti prvi val projekta javno-privatnog partnerstva vrijedan preko dvije milijarde kuna, a nakon toga uslijedit će drugi val otprilike iste vrijednosti.
"Prekosutra ćemo potpisati i prvih šest energetskih projekata. Nakon klečanja i molbi pred svim institucijama u ovoj zemlji, nakon promjene dva zakona i jedne uredbe, konačno možemo početi štedjeti energiju, umjesto da već stotinu takvih projekata imamo u realizaciji", ironičan je bio Čačić.
Što se tiče uključivanja Hrvatske u projekt plinovoda Južni tok, o tome je preuranjeno govoriti jer to ne ovisi samo o nama nego i o Rusiji i EU-u. Čačić ističe kako je Južni tok jedan od najvećih, financijski najisplativijih i strateški dugoročno najvažnijih projekata za Hrvatsku (investicija od 600 milijuna eura, 50 milijuna eura prihoda godišnje), no nažalost jedna od prošlih Vlada odbila je da Hrvatska sudjeluje u tome. (H)
|
|
 |
|