04.10.2006. (Jolanda Rak Šajn)
Prikupljeno pola milijarde boca
Gotovo pola milijarde čak 472 milijuna komada ambalaže prikupili su Hrvati u prvih devet mjeseci primjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, zbog čega u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ovih dana trljaju ruke
Sudeći prema prijavama proizvođača, koji su u tom razdoblju na tržište stavili oko 330 milijuna jedinica ambalaže na koju se obračunava povratna naknada, gotovo trećina ambalaže stare su zalihe građana, skupljene po podrumima, šumama i odlagalištima otpada. Udruge proizvođača, obrtnika i trgovaca i dalje se ne slažu s takvom politikom mjerodavnih.
Model u Policy Guideu
No kako se sve ionako prebilo na leđima potrošača, više i nisu tako glasni, a pomirili su se, čini se, i s računima za onečišćenje okoliša. Fond je od proizvođača ambalaže dosad, naime, ubrao 244,4 milijuna kuna, a za povratne naknade od 0,50 kuna, manipulativne i ostale troškove komunalnim tvrtkama, ovlaštenim skupljačima i trgovcima isplatio 381,7 milijuna kuna.
Ukupno smo prikupili 55.100 tona ambalaže: 12.000 tona PET-a, 42.000 tona stakla i 1100 Al/Fe limenki, što je najbolji dokaz da sustav dobro funkcionira i nema nikakvih potreba za promjenama kaže Lidija Tošić, glasnogovornica Fonda, ističući kako su velike količine nekadašnjeg smeća pretvorene u korisnu sirovinu, što pridonosi ekološki održivom razvoju. Potvrdilo se, naime, kako zaštita okoliša nije samo trošak nego i značajan pokretač gospodarskoga razvoja. Tu činjenicu, tvrdi, potkrepljuje i velik broj onih koji su se uključili u poslove gospodarenja otpadom, što je rezultiralo i novim radnim mjestima u sektoru skupljanja, skladištenja, transporta i reciklaže ambalaže, objašnjava Tošić. A stižu i pohvale relevantnih europskih ustanova.
Centar za regionalne aktivnosti, program Ujedinjenih naroda za okoliš, obavijestio nas je i kako će iskustvo Hrvatske u uvođenju instrumenta depozita za ambalažu biti uvršteno u Policy Guide, među uspješne primjere ekonomskih instrumenata u svrhu unapređenja okoliša. Za hrvatski model recikliranja zainteresirani su i susjedi Slovenci jer je, kažu, Hrvatska učinila ono što u Europi imaju samo skandinavske zemlje, a to je da u prirodi gotovo i nema odbačenih limenki i boca napominju u Fondu.
Dva za jedan
Ističu kako se novim sustavom prikupljanja preradi oko 90 posto ambalažnog otpada, s čime se ne slažu i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), koja od Ustavnog suda još čeka ocjenu ustavnosti Pravilnika o ambalaži. Brojka prikupljenog ambalažnog otpada solidna je, no ni blizu 90 posto. Potroši li svaki građanin na dan samo 1,5 proizvod u ambalaži koja je otpad, godišnje treba prikupiti najmanje 2,5 milijarde komada ambalažnog otpada. Stoga je milijarda, koliko bi se eventualno moglo prikupiti do kraja godine, daleko od toga da bi se moglo reći kako je riješen problem ambalažnog otpada kažu u HUP-u, gdje i dalje drže kako bi njihov model prikupljanja ambalažnog otpada bio učinkovitiji.
|
Zahvaljujući rješenjima koja smo ponudili, problem prikupljanja otpada bio bi gospodarski, a ne politički problem. K tome, i uz minimalne troškove i bez poskupljenja kaže Marko Z. Žubrinić, glasnogovornik HUP-a. To mišljenje dijeli i Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca pri Hrvatskoj obrtničkoj komori. Tvrdi kako se sve slomilo na potrošačima, koji plaćaju dva da bi, i s povratnom naknadom, dobili samo jedan proizvod. Zato i splašnjava pritisak proizvođača na pravilnik. No, potpredsjednik Vlade Damir Polančec na nedavnom gospodarskom forumu na Zagrebačkom velesajmu svejedno izjavljuje kako zbrinjavanje ambalažnog otpada napokon plaćaju oni koji i onečišćuju okoliš, tj. proizvođači zaključuje Vukelić.
Izvor: Vecernji.net
|
|
 |
|