Suvremena.hr - - Do kapitala pomoću "equity" fondova

Financije i gospodarstvo

12.03.2013. Do kapitala pomoću "equity" fondova

Kapitaliziranost domaćih poduzeća je vrlo slaba, a banke njihovu potražnju za kreditima smatraju rizičnom.

Niska kapitaliziranost domaćih tvrtki je trajan i, čini se, mnogo veći problem od problema nelikvidnosti.

Na okruglom stolu Restrukturiranje ili likvidacija? ministar financija Slavko Linić otkrio je da je vlastiti udio u kapitalu kod srednjih tvrtki ispod 10 posto, te istaknuo kako kapitaliziranost mora biti aktivnost tvrtki.

"Vlada ne može zamijeniti bankarski sektor i zato se treba ozbiljno baviti pitanjem kapitala", rekao je Linić i dodao da će cijena kapitala biti velik problem jer će zbog restrukturiranja državnih poduzeća javni dug porasti pet postotnih bodova.

Druga strana iste medalje govori o rastu djelomično ili potpuno nenaplativih kredita koje su banke plasirale poduzećima, tako da je sada već svaki četvrti takav kredit.

U HUP-u smatraju kako je podrška banaka ograničena i zbog iscrpljenih mogućnosti zaduživanja velikog dijela domaćih poduzeća koja više ne mogu zadovoljiti zahtjeve bankara za adekvatnim osiguranjem povrata sredstava, a koje banke moraju poštivati zbog odredbi regulatora.

I glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić smatra da je nedovoljna razina kapitaliziranosti poduzeća jedan od glavnih razloga zbog kojeg bankari potražnju poduzeća za kreditima smatraju rizičnom i nedovoljno kvalitetnom.

Kako se država aktivno uključila u sanaciju privatnog sektora, na inicijativu Zagrebačke banke u planu je osnivanje novog investicijskog fonda rizičnog kapitala. Kako neslužbeno doznajemo, prvi sastanak s potencijalnim investitorima na tu je temu održan sredinom siječnja u Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR).

Iz te su pak banke na upit odgovorili da je cilj ove inicijative pružanje potpore pretežito proizvodnim ili turističkim tvrtkama koje imaju osigurano tržište i kvalitetu proizvoda i koje se suočavaju s nedostatkom kapitala ili s problemom likvidnosti.

Drugi je preduvjet da su u fazi širenja poslovanja. "Veličina fonda još nije definirana, ali se okvirno razgovara o veličini od jedne do 1,5 milijardi kuna", pojasnili su iz HBOR-a.

Mogući ulagači u taj novi fond bile bi poslovne banke, HBOR, međunarodne institucije poput Međunarodne financijske korporacije, Europske investicijske banke, Europskog investicijskog fonda i Europske banke za obnovu i razvoj, zatim domaći mirovinski fondovi te osiguravajuća društva.

Međutim, kako neslužbeno doznajemo od jednog sudionika prvog i zasad jedinog sastanka u HBOR-u, potencijalni ulagači u novi fond stekli su dojam da je riječ o maglovitoj inicijativi na vrlo početnoj razini razmišljanja. (banka.hr)