09.10.2012.
Linić: Građani na udaru zbog pomoći gospodarstvu
Hrvatska Vlada rasterećuje gospodarstvo i izvoznike kako bi ih učinila konkurentnijim zbog čega sada uglavnom trpe građani, rekao je ministar financija Slavko Linić na današnjem skupu udruge Hrvatski izvoznici o ekonomskim politikama Vlade i očekivanja za 2013. godinu.
Vlada je zatekla 20 milijardi kuna skrivenog deficita što zna svaki potencijalni investitor u Hrvatsku, a ne žele znati jedino građani i dio privrednika, kaže Linić.
Kako su porezi u Hrvatskoj za građane i privredu previsoki, smanjenje deficita novim porezima nije rješenje, pa je Vlada po njegovim riječima prionula smanjenju rashoda, što nailazi na oštre otpore sindikata.
Linić najavljuje da Vlada za iduću godinu planira dodatna smanjenja materijalnih rashoda za jednu milijardu kuna, a za 600 milijuna kuna smanjenje izdataka za plaće u javnom sektoru, ali da se unatoč tim smanjenjima bolji rezultati mogu očekivati tek dostizanjem rasta od 1,7 posto.
Istovremeno, kaže Linić, Vlada gospodarstvu pomaže smanjenjem zdravstvenog doprinosa te ukidanjem ili smanjenjem neporeznih davanja, a u planu je i zamjena komunalnih naknada porezom na nekretnine.
Gubitak prihoda zbog smanjenja zdravstvenog doprinosa nadoknađen je povećanjem PDV-a, što su prije svih osjetili građani, a manje privreda i izvoznici, dodaje.
Govoreći o rješavanju problema nelikvidnosti, podsjetio je da ja Ministarstvo financija omogućilo poreznim dužnicima reprogram duga, a zajedno s HBOR-om, HNB-om i poslovnim bankama osiguralo osam milijardi kuna po povoljnim uvjetima, za otplatu duga i nove projekte.
Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Vlada, kaže Linić, želi osposobiti posrnule tvrtke za normalno poslovanje stavljanjem u funkciju 50 milijardi kuna potraživanja. Riječ je o 60 tisuća takvih tvrtki među kojima 650 ozbiljnih, rekao je.
Uz proračunski deficit, velik problem Hrvatske po Linićevu mišljenju je trgovinski deficit koji se može smanjiti ako se ozbiljno pristupi jačanju domaće proizvodnje. Primjerice, kaže Linić, to bi se moglo proizvodnjom energije i naftnih derivata za domaće potrebe u Hrvatskoj. Ove godine, kako je rekao, Hrvatska uvozi 40 posto derivata, a mogla bi ih izvoziti kad bi se više aktivirale dvije rafinerije.
Pored toga, ulaganja u plinsko-naftne bušotine su neoprostivo mala, smatra ministar, premda ima prostora za izradu deset plinskih platformi za sjeverni Jadran, što bi bio lijep posao za brodogradilišta. Upozorava da država može, kao što je lani učinila u pet navrata, oduzeti koncesije za eksploataciju nafte i plina tvrtkama koje ne proizvode i ne ulažu.
Linić je oštro otklonio mogućnost devalvacije kune objasnivši da bi ona imala učinak od godine dana, a ne bi riješila problem zapuštenih državnih financija.
Na pozive izvoznika za osnivanjem domaće izvozne poslovne banke, odgovorio je da država nema što tražiti u komercijalnom bankarstvu.
|
"Hoćete političare da kao vlasnici daju novac propalim poduzećima. Vratimo se onda u drugo društveno uređenje", rekao je Linić pitavši se "kad ćemo već jednom odrasti?"
Interes Vlade po njegovim je riječima jačanje HBOR-a, zbog čega se išlo u dokapitalizaciju. Ona, po riječima predsjednika Uprave HBOR-a Antona Kovačeva, teče prema planu tako da je od planiranih 600 milijuna kuna u prva tri tromjesečja uplaćeno 450 milijuna.
|
Ekonomska politika Vlade ne bi smjela biti popustljiva, smatra ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Sandra Švaljek koja kaže da bi rast gospodarstva u 2013. mogao biti između 0,5 i jedan posto. Ona upozorava da je udio hrvatskog izvoza u BDP-u ispod 40 posto, a pada i udio hrvatskog izvoza u uvozu EU-a.
Glavni izazov za hrvatske izvoznike, prema mišljenju savjetnika predsjednika Republike za gospodarstvo Borisa Cote, uz povećanje cjenovne konkurentnosti je podizanje tehnološke razine proizvoda, s čim se slaže i predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago. On dodaje da hrvatska poduzeća moraju tražiti priliku i na tržištima izvan EU-a kao što je rusko.
Najnovije prognoze MMF-a u pogledu kretanja hrvatskog BDP-a nemaju izravni utjecaj na proračun i predviđeni deficit niti izravni značajni utjecaj na fiskalno pravilo koje za ovu godinu iznosi 1,3 posto ušteda, rekao je ministar Linić u izjavi nakon skupa udruge Hrvatskih izvoznika.
Za Linića problematično ostaje to što nema radnih mjesta ni investicija te se, kako je rekao, moramo boriti da to u idućoj godini promijenimo.
Hrvatsko gospodarstvo će prema danas objavljenim procjenama MMF-a ove godine pasti oštrije nego što se ranije predviđalo i to po stopi od 1,1 posto. U prognozama objavljenima u travnju, MMF je procjenjivao da će aktivnost hrvatskog gospodarstva u ovoj godini pasti za 0,5 posto. MMF je danas potvrdio procjenu rasta hrvatskog gospodarstva za iduću godinu na 1,0 posto.
|
Upitan hoće li biti rebalansa proračuna, Linić je rekao je da će rebalansa biti u dijelu zatvaranja pojedinih pozicija, ali neće biti rasta rashoda ili prihoda tako da će manjak biti deset milijardi kuna, kako je i planirano.
Na pitanje kako će hrvatska delegacija nastupiti na godišnjem zasjedanju MMF-a i Skupštini Svjetske banke u Tokiju, rekao je da će iskoristiti priliku za razgovor o tome da Svjetska banka prati Hrvatsku u strukturnim promjenama i pojedinim privatnim projektima kao i projektima države.
S MMF-om ćemo porazgovarati o tome kako ćemo završiti godinu i projekcijama za 2013. godinu, rekao je Linić te dodao da će ujedno iskoristiti vrijeme za obilazak investitora kako bi uspješno pripremio izdanje obveznica za 2013. godinu.
U vezi privatizacije 3. maja kazao je da je svaka privatizacija koja donosi ozbiljnog vlasnika prihvatljiva. Za sada egzistira model s Uljanikom, a znači li nešto pojava novog ponuđača vidjet ćemo jer je evidentno da će se ići na neposrednu pogodbu jer natječaji nisu dali puno rezultata, kaže Linić te najavljuje da će privatizacija svih državnih brodogradilišta do ulaska Hrvatske u EU biti dovršena.
Upitan kakav je njegov stav o smanjenju broja blagdana i neradnih dana, što je kao mogućnost u jednom intervjuu najavio premijer Milanović, rekao je da je Vlada to razmotrila te da o politici ovisi hoće li donijeti takvu odluku.
Učinak povećanja broja radnih dana je relativan jer se mnogi bore s krizom smanjenjem broja radnih dana u tjednu, a uspješnima je bitan svaki radni dan, kazao je ministar Linić. (H)
|
|
 |
|