05.05.2011.
Rohatinski: Gospodarstvo ima dobre projekte
Guverner Rohatinski upozorava na rast inflacije, ali i napominje da ima dobrih projekata, a ministrica Dalić očekuje kako će banke hrabrije nego do sada kreditirati biznis
Bez iznenađenja – tako se u najkraćem mogu sažeti poruke guvernera HNB-a Željka Rohatinskog na Konferenciji Hrvatsko novčano tržište u četvrtak u Opatiji: fiskalna situacija je loša i sporo se mijenja, HNB je radila i radi što može.
Ekonomija je u fazi nestabilne stagnacije. Zabrinjava dalji pad industrijske proizvodnje, graditeljstvo je u dubokoj depersiji, jedino je optimističan rast izvoza, ali on nije takav da može dati impuls ukupnom rastu, kazao je Rohatinski.
U pesimistični ton guvernera Rohatiskog uklopila se i prognoza HNB-a o rastu BDP-a za 1 posto u ovoj godini. To je, kazao je, potvrda onoga što smo predviđali prije dvije godine – spor i dug oporavak, a pritom smo za mnogo toga sami krivi.
Inflacija
Rohatinski je na Konferenciji upozorio na potencijalnu opasnost od inflacije. U prva tri mjeseca 2011. potrošačke cijene su porasle za 1,8 posto, koliko u čitavoj 2010. To diže i prsječnu godišnju inflaciju na 2,1 posto u 2011. Izgleda malo, kaže guverner uz komentar da to i jest malo - ako na tome stane.
Glavni generatori su cijene hrane i goriva – kao i 2008. To se objašnjava kretanjem cijena na svjetskom tržištu, a istodobno se zanemaruje pitanje koncesija na domaću naftu i problemi u sustavu subvencija u poljoprivredi, naglašava Rohatinski.
Europa o Hrvatskoj
Guverner je skrenuo pažnju i na stavove Europske komisije i ECB-a koji su pripremljeni za razgovore o PEP-u, 17. svibnja. Tu se također spominje neophodan oprez s inflacijom. Pritom se posebno misli na realne cijene faktora, kamatne stope i tečaj, ali i na ograničenja u poticanju domaće potražnje monetarnim mjerama.
|
Krediti
Tijekom 2010. porasli su krediti banaka što Rohatinski naziva "određenim pomacima na tržištu kredita i općenito u monetarnoj sferi".
Ukupni plasmani banaka porasli su 7,5% ili oko 19 mlrd kuna Od toga je pola odobreno gospodarstvu (rast 9%), a ostalo distribuirano između države i stanovništva.
Te novčane injekcije dane su u uvjetima kada nšta drugo nije izmijenjeno, pa je posljedica bio još brži rast loših kredita.
Tijekom 2010. godine za 51% porasli su loši krediti, a njihov udio je skočio sa 7,8% na 11,2 posto. U gospodarstvu je taj skok bio sa 13 na 18 posto loših, a posebno je problematična naplata kredita u malom gospodarstvu.
To je povećalo kreditni rizik, onemogućilo značajnije smanjenje kamata i dovelo do usporavanja rasta kredita u prvom kvartalu 2011.
Za ovu godinu HNB očekuje rast plasmana banaka za 9,5%, to je oko 26 mlrd kuna. Krediti poduzećima i stanovništvu porast će, prema toj procjeni, oko 7% ili 17 mlrd kuna.
Rohatinski je spomenuo kako u gospodarstvu ima dobrih projekata, te da je to bio i jedan od motiva za odluku o oslobađanju dijela bankarskih rezervi i u 2011.
Štednja
Štednja je porasla za oko 4,5%, devizni depoziti veći su za 9%, a kunski smanjeni za 11% (30 posto manje nego u trenutku početka krize).
Valutna supstitucija, očito, bila je neizbježna. Udio deviznih depozita sad je 81%, a 2008. bio je 70 posto. Tu se sad, kaže Rohatinski, postavlja i pitanje valutne usklađenosti između aktive i pasive banaka.
Dalić o fiskusu i investicijama
Ministrica financija Martina Dalić govorila je o važnosti Zakona o fiskalnoj odgovornosti te o jačanju investicija i laganom oporavku gospodarstva.
Govoreći o jamstvenom fondu tj. mogućnosti dobijanja državnog jamstva u iznosu 30% vrijednosti kredita Dalić je poslala poruku bankama: "Želim ohrabriti banke da koriste ovaj instrument. Kao što je rekao i guverner, postoje dobri projekti i bitno je da ih banke prihvate i donose poslovne odluke nešto hrabrije nego do sada". (Bankamagazin)
|
|
|
|