13.10.2013.
MAGROS 2013 - Važna suradnja trgovine s domaćom proizvodnjom
Najveći doprinos razvoju trgovine mora dati suradnja s domaćom proizvodnjom, a ulaganje u tehnologiju i inovativni proizvodi ključni su elementi razvoja i konkurentnosti, istaknuto je na najvećem ovogodišnjem skupu trgovaca i proizvođača iz poljoprivredno-prehrambene industrije 'MAGROS 2013' održanom u organizaciji časopisa Suvremena trgovina.
|
Konkurencija u maloprodaji postaje sve intenzivnija i složenija, a borba za potrošača ključni čimbenik biznisa u maloprodaji.
Uz promjene u odnosima potrošača i proizvođača moramo shvatiti kako nastupa nova era u poslovanju – era marketing odnosa i dugoročnog partnerstva s dobavljačima.
Ključne promjene nastaju jer dolazi: od fragmentirane do integrirane trgovine, od lokalne do globalne trgovine, od tradicionalne trgovinske mreže do inovativnih formata trgovine.
Nadalje, promjene se vide u činjenici da se od tržišnog mjesta determinirane trgovine javlja prostorno neograničena trgovina, umjesto klasične kupoprodajne trgovine javlja se sve više trgovina s privatnom trgovačkom markom.
Nesofisticiranu trgovinu zamjenjuje tehnološki intenzivna trgovina. Prevladava sustavno vođena trgovina koja zamjenjuje nezavisnu i sitnu trgovinu.
Najveća promjena je u poziciji trgovine: od ranjive i slabašne spone između proizvodnje i potrošača, odjednom imamo snažnu trgovinu s dominantnom pozicijom u odnosu na proizvođača.
Upozorenja da takvi trendovi dovode do bitnih promjena maloprodajnog krajolika na hrvatskom tržištu, nisu nailazila na šire zanimanje kreatora ekonomske politike.
Strani trgovački lanci su se neumoljivo i bez ozbiljnije društvene kontrole širili i postupno zauzimaju sve strateške točke koje su očito zacrtale u svojim jasno razrađenim višegodišnjim planovima prodora na naše tržište.
U isto vrijeme bilježimo i ozbiljna previranja na području proizvodnje. Gotovo ni jedno područje gospodarskih aktivnosti ne doživljava tako krupne i tako značajne promjene kao što je to slučaj u prehrambenoj industriji.
Odražava se to kroz bespoštednu bitku sa cijenama, ubrzane procese koncentracije i prilagođivanje sve bržim promjenama u navikama potrošača. To znači da cijeloj branši predstoji uključivanje u manevarski prostor između internacionalizacije, polarizacije i promjena, pa su time i zadani prioriteti u budućem ponašanju.
Svakako da se to odražava i na velike trgovačke lance, koji se u skladu s tim procesima također moraju stalno prilagođivati. Za trgovačke lance to znači da se moraju u još većoj mjeri usredotočiti na stranu dobavljača. Otvaranje granica stvorilo je dodatni manevarski prostor na apsolutno i relativno malom tržišnom prostoru.
MAGROS 2013 otvorio je široku raspravu, izazvanu ovim kretanjima. Vrlo kvalitetna uvodna izlaganja, a i diskusija kroz dva osmišljena i tematski usmjerena panela ukazala je na brojna otvorena pitanja koja se, nažalost, moraju rješavati u samom hodu.
EU nam se već pred mnogo godina 'dogodio' na području trgovine; nažalost, prehrambena industrija nije u dovoljnoj mjeri pratila te trendove i dočekala je dosta nepripremljeno krute ekonomske zakonitosti koje je sa sobom donijelo otvaranje gospodarskog prostora.
|
Postoji prostor za rast
Predsjednica Udruženja trgovine Hrvatske gospodarske komore i starija izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić istakla je „kako povezivanje prehrambene industrije i trgovine kroz različite oblike suradnje može i u uvjetima krize doprinijeti da se osigura i minimalan rast.
Još uvijek imamo prostora za rast i na domaćem tržištu, no moramo osigurati da mi budemo ti koji rastemo, a ne da rastu neke privatne robne marke koje nisu ovdje proizvedene“, kazala je.
Prema njezinim riječima, hrvatska proizvodnja mora odgovoriti na konkurentski izazov koji je pred njom - agresivnom ulasku stranih brendova i njihovih privatnih marki. „Trgovina mora biti ta koja će joj u tome dati podršku“, kazala je gospođa Puljić, ističući kako najveći doprinos razvoju trgovine mora biti suradnja s domaćom proizvodnjom.
|
Ljerka Puljić
Navela je i kako za razliku od europskih zemalja, koje su putem svojih trgovačkih lanaca radile kampanje za svoje proizvode prilikom ulaska Hrvatske u EU, Hrvatska nije iskoristila priliku i pozdravila Europu.
„Zašto, primjerice Spar nije uzeo 10 hrvatskih proizvoda i u Austriji napravio kampanju kao pozdrav ulaska Hrvatske u EU“, pitala je.
Ulaskom u EU osjeća se novi pritisak izvana, a ukidanjem granica strani trgovački lanci lakše uvoze svoje robne marke u Hrvatsku, te su pojačali kampanje svojih brendova. Ako ne zaštitimo udjel na domaćem tržištu, nećemo ostvariti razvoj i rast, kazala je Puljić.
„Začudili bi se koliko je stranih proizvođača posjetilo Agrokor radi plasmana svojih proizvoda na police Konzuma“. Oni legitimno očekuju da se njihovi proizvodi za koje hrvatski potrošači nikad nisu čuli uvrste u asortiman.
To je legitimno, ali bi trebali ipak ustanoviti reciprocitete u tim kretanjima: pomoći nam da hrvatski proizvodi i brandovi dođu na police ne samo u njihovim lancima u Hrvatskoj već i u ponekim domicilnim zemljama.
Ključni element razvoja i konkurentnosti su, po njezinom mišljenju, diferencijacija proizvoda, inovativni proizvodi i ulaganje u tehnologiju.
|
Povećati konkurentnost – temeljni zadatak
Savjetnik predsjednika Republike za gospodarstvo Boris Cota napomenuo je kako se razvoj gospodarstva treba temeljiti na izvozu, ali da još uvijek nema odgovora na pitanje kako izvoz potaknuti.
Prema preporukama MMF-a potrebno je povećati izvoznu konkurentnost putem smanjenja plaća ili povećanjem produktivnosti, no smanjenje plaća politički je teško provesti, a za rast produktivnosti treba vremena.
|
Boris Cota
Skeptičan je prema tome da smanjenjem plaća može potaknuti izvoz i misli da to nije put, te ističe kako za rast izvoza u ovom trenutku kreatori ekonomske politike nemaju recepta, a zato i nema jednoznačnog i brzog rješenja.
Naime, problem hrvatskog proizvoda je što je izvozno nekonkurentan. Hrvatska se, naime, po složenosti izvoznih proizvoda nalazi na 37 mjestu u Europi u rangu BiH, Rumunjske i Bugarske.
„Hrvatski proizvodi imaju uglavnom nisku dodanu vrijednost i ne mogu se uspoređivati s njemačkima, u koje je uloženo puno više znanja i tehnologije.
Problem slabe konkurentnosti perifernih zemalja poput Hrvatske leži u tipovima proizvoda za izvoz, a ne cijeni rada i produktivnosti. Osim toga, sve prehrambene proizvode koje proizvodi Hrvatska, proizvode i druge zemlje“ - istaknuo je Cota.
|
Nadan Vidošević
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević istaknuo je važnost povezivanja, odnosno suradnje proizvodnje, trgovine i financijskog sektora.
Prehrambena i trgovačka industrija ne mogu više generirati rast na domaćoj potrošnji već na izvozu, te je pred hrvatskom gospodarskom politikom ozbiljan zadatak kako navesti strane trgovačke lance da hrvatske proizvode uvrste na svoje police.
|
Mélanie Pecher
Zapaženo izlaganje imala je Mélanie Pecher, predstavnica Eurocommerca iz Bruxellesa, koja je prisutne upoznala s najnovijom inicijativom unutar EU – Supply Chain Initiative i uvođenja jasno utvrđenih načela u praksu u stvaranju i poslovanju nabavnih lanaca – od same proizvodnje do krajnjeg potrošača.
Rasprava u panelima potvrdila je sve navedene konstatacije.
Zajednički je zaključak da nam proizvodnja mora biti inovativnija, tehnološki opremljenija i agresivnija u svojim pokušajima da prodre na police europskih tržišta. Isto tako, ukazala je na potrebu redefiniranja odnosa trgovine i proizvodnje u čemu bi trebala imati jasniju podršku financijskih institucija.
|
U panelu TRGOVINA sudjelovali su: Helmut FENZL, generalni direktor, Spar Hrvatska, Darko KNEZ, predsjednik Uprave Konzuma, Vedran KRUŽIĆ, pomoćnik ministra gospodarstva, Mélanie PECHER, savjetnica u Eurocommercu, Darko RADIŠIĆ, član Uprave Kraša, Milica RAKUŠA MARTULAŠ, direktorica Sektora za trgovinu HGK, Nikola KNEGO, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Boris VUKELIĆ, predsjednik Ceha trgovine HOK-a.
|
U panelu PROIZVODNJA sudjelovali su: Zvjezdana BLAŽIĆ, pomoćnica ministra poljoprivrede, Ljubo JURČIĆ, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Mislav GALIĆ, izvršni potpredsjednik koncerna Agrokor, Vedrana JELUŠIĆ KAŠIĆ, direktorica ureda Europske banke za obnovu i razvoj u Hrvatskoj, Darko LIOVIĆ, predsjednik HAMAG investa, Ivanka MARIČKOVIĆ PUTRIĆ, izvršna direktorica HBOR-a i Dražen ROŠKARIĆ, direktor Sektora logistike i izvoza Vindije.
Skup je moderirao Ante Gavranović, urednik i kolumnist.
|
|
|
|