24.01.2009. (Miroslav Kuskunović)
U Hrvatskoj je hrana skupa zato što je skupa država
Ljerka Puljić
Zbog recesije koja sve jače ulazi u Hrvatsku interes javnosti usmjeren je na Agrokor, najveću hrvatsku tvrtku po broju zaposlenih i jednu od najvećih u regiji, čiji prihod od 27 milijardi kuna čini značajan udio u BDP-u države.
U trenutku kada je glavna tema svih rasprava ekonomska, financijska i energetska kriza i kada se sve više govori o potencijalnim otpuštanjima velikog broja zaposlenih, razgovarali smo sa starijom izvršnom potpredsjednicom koncerna Ljerkom Puljić koja je od prošle godine zadužena i za razvoj ljudskih potencijala kompanije.
Pokušali smo doznati kolika je Agrokorova socijalna odgovornost, odgovornost prema kapitalu, a kroz to i odgovornost za ukupnu ekonomsku stabilnost te što je istina o njihovim mogućim reakcijama na krizu.
• Imate li ‘crne’ scenarije koji možda predviđaju otpuštanje radnika ili promjene u poslovanju?
- Agrokor je svjestan svoje velike društvene i poslovne odgovornosti, a posebno kada se radi o zaposlenicima. Trenutno smo na gotovo 37.000 zaposlenih tako da je naša odgovornost vrlo velika. Svjesni smo situacije da ni jedno radno mjesto ne bi trebalo biti upitno i zbog toga vodimo stalno o tome računa. Zbog krize nismo još nikoga otpustili, a ne bi niti smjelo doći do otpuštanja.
Moram naglasiti da Agrokor nije otok sam za sebe, ostatak društvene zajednice mora biti svjestan da održavanje ovakve razine zaposlenosti predstavlja ogroman teret koji leži na menadžmentu koncerna i da je to teret koji nije lako nositi i zbog kojeg moramo osigurati kontinuirani rast kompanije.
Samo stabilan rast i odlični rezultati omogućit će zadržavanje zaposlenosti odnosno, što je još važnije, stalno zapošljavanje mladih ljudi. Mi smo danas, po starosti zaposlenika, vrlo mlada kompanija. Naš menadžment u pojedinim kompanijama ima između 30 i 35 godina, a pet tisuća ljudi, fakultetski obrazovanih, staro je do 35 godina.
• Ima li Agrokor u svom scenariju opciju prodaje Konzuma. Londonski KPMG navodno je izradio za vas krizni scenarij koji i to predviđa?
- Moramo demantirati takve informacije jer one naprosto nisu istinite. Nije bilo nikakve suradnje, niti su naručene bilo kakve konzultantske usluge ovoga sadržaja. Taj scenarij koji spominjete nije u našem fokusu niti u bilo kakvim razmatranjima. Agrokor bi bio neozbiljna kompanija kada se ne bi samostalno pripremao za situaciju recesije i to radimo intenzivno i zato jesmo uspješni.
• Znači definitivno nema prodaje Konzuma?
-To bi stvarno trebala biti očajnička odluka. Istina je da neki pokušavaju plasirati nekakve insinuacije o tobožnjoj prodaji dijela portfelja Agrokora. To je notorna neistina i laž. Mi apsolutno ne prodajemo ni Konzum niti bilo koji dio koncerna.
Nikada nismo ni s kime razgovarali o tome, nismo nikome davali mandate, niti smo se s ikime sastajali i to se lako može provjeriti. Jedino što je istina jest da Agrokor i ove godine ima izvrsne rezultate koji će se vidjeti uskoro u našem godišnjem izvješću.
|
• Postoje li ipak interesi stranih trgovačkih lanaca da kupe Konzum?
- Rekla bih ovako - neprekidan je interes ne samo trgovačkih lanaca, nego i drugih globalnih, velikih kompanija za bilo koji od naših biznisa zato jer smo svugdje uspjeli. Lideri smo, i to regionalni, u sladoledu, ulju, biljnim masnoćama, mineralnim vodama, itd.
Takvu lidersku poziciju trenutno je vrlo teško ugroziti i ta pozicija je uvijek predmet interesa i izazov za bilo koju svjetsku kompaniju koja želi ostvariti neki ozbiljan tržišni udjel u ovoj regiji. Agrokor još uvijek ima opciju rasta i još ima potencijala za rast pa scenarij po kojemu bi nas netko preuzeo nije realan.
• Kakav je Agrokorov krizni scenariji?
- Scenariji za novonastale uvjete poslovanja postoje. Oni ne mogu i ne smiju biti izgovor za neostvarivanje naših godišnjih budžeta. Prilagodili smo se novonastalim uvjetima, ali i u tim uvjetima mi planiramo rast, daljnje razvojne korake.
Ne namjeravamo voditi kompaniju na recesivan način, već u postojećim uvjetima osigurati rast koliko god je to moguće. Imamo sreću da su naše osnovne djelatnosti u područjima koja su vjerojatno najmanje osjetljiva na ovaj oblik recesije koji dolazi, pa ćemo vjerojatno biti i najmanje pogođeni. Uvjereni smo da ćemo imati rast i u 2009. godini koji će stvoriti uvjete da ne dođe do otpuštanja, nego čak zapošljavanja.
• Osjeti li se već kriza u direktnom poslovanju, posebice u trgovini?
- Kroz trgovinu dnevno smo najdirektnije izloženi reakcijama potrošača i sigurno je da se efekti krize već osjećaju. No, naš promet raste. Kad bismo gledali pokazatelje Konzuma, Konzuma u BiH i Ideje u Srbiji, onda smo još uvijek bolji i daleko iznad prosjeka rasta ovih djelatnosti na tim tržištima.
Trendovi rasta kod nas su još uvijek pozitivni, ali ipak osjećamo promjene u ponašanju potrošača. Zato smo i reagirali na vrijeme posebno pripremljenim aktivnostima, posebice u komunikaciji, ali i kroz spoznaju da će niže cijene u krizi biti sve značajnije za ponašanje potrošača.
• Je li Agrokor danas prezadužena kompanija koja sve teže dolazi do kredita?
- Već smo puno puta o tome rekli sve. O našoj zaduženosti sve je poznato i transparentno. Imajući u vidu naš ukupni prihod i profit ostvaren u prošloj godini, kao i promete koje ostvarujemo početkom ove godine, uvjereni smo da dokle god ostvarujemo svoje budžete, naš ukupni iznos duga nije ni rizičan ni upitan.
To nas čini mirnima. Investicije koje smo započeli, a koje imaju zatvorenu financijsku konstrukciju, nastavljamo. Naravno da smo u okolnostima globalne krize neke planove za investiranje prilagodili takvoj situaciji.
• Hoćete li ući u novi kreditni aranžman s EBRD-om, preko kojeg bi EBRD povećao svoj udjel u vlasničkoj strukturi koncerna?
- Nećemo. Ne razmatra se povećanje udjela EBRD-a u Agrokoru, a o mogućnostima kreditiranja određenih projekata razgovaramo i s EBRD-om i s drugim financijskim institucijama.
|
• Koliko je hrvatska Vlada danas svjesna situacije i koliko je u mogućnosti da pomogne?
- U kriznoj situaciji, ako gledate ukupno gospodarstvo, naša država mora biti svjesna da gospodarstvu treba pomoć. Ako su i moćne države kao Francuska i Njemačka tražile i pronalazile puteve kako da pomognu gospodarstvu u krizi, čini mi se da i kod nas treba vrlo ozbiljno sjesti i razmišljati kako pomoći gospodarstvu. Zato jako pozitivno gledamo na Ekonomsko vijeće i druge Vladine institucije koje su angažirane u rješavanje krize.
Je li od neradne nedjelje najviše profitirao Konzum? Hoćete li dizati ustavnu tužbu?
- Agrokor se neće pridružiti onima koji dižu ustavnu tužbu. Naš stav je bio izrazito neutralan kod donošenja zakona. Zbog veličine nastojali smo ne utjecati na direktno donošenje odluke. Još uvijek nismo iskompenzirali neradnu nedjelju rastom prometa, ali se trend preseljenja događa. Naši zaposlenici, posebice žene kojih je u Konzumu 86 posto, strašno su zadovoljni neradnom nedjeljom. Nju smo plaćali više, a ovako smo smanjili troškove. Nismo zapošljavali dodatno ljude, pa neće biti otpuštanja. Mislimo da je zabrana rada nedjeljom dobra odluka.
Je li se vaš promet rasporedio na ostale dane?
- On se već raspoređuje i rekla bih da raste subotom i ponedjeljkom i to od 25 do 30 posto na naše uobičajene prosječne promete. Nešto raste i u petak. Još nismo u potpunosti iskompenzirali, ali mislimo da će se u iduća dva do tri mjeseca i to dogoditi.
Hoćete li promet kompenzirati i kroz prodaju Tiska?
- Nema značajnog povećanja prometa u Tisku. Vidite da se izdavači žale, a 90 posto prometa su novine i duhan. Rad kioska nedjeljom nema nikakve veze s kompenziranjem Konzumovog prometa. Ne primjećujemo rast prometa u Tisku, a naša odluka apsolutno nije time bila motivirana jer je zaista udjel u prodaji vrlo simboličan. Bitno se povećao promet pekara i tržnica.
|
Jesu li cijena hrane u Hrvatskoj previsoke u odnosu na regiju? Jesu li za to krivi trgovci?
- Cijene nisu samo odraz stanja u maloprodaji, nego u ukupnom gospodarstvu, odnosno one su odraz troška ukupne ekonomije i ukupne države. Znači, Hrvatska je država skupa, skuplja od nekih u regiji, a to se najbolje vidi po visini različitih oblika poreza i naknada. Ako hoćete jedan primjer, onda je to najbolje ilustrirati PDV-om.
Primjerice, PDV je kod nas 22 posto na ulje, dok je u Srbiji za isto to ulje PDV osamposto, što otvara mogućnost ogromne razlike u cijeni. Vrlo su velike razliku i u poreznoj politici, manji je trošak zaposlenih, itd. Ni Srbija, kao ni Bosna i Hercegovina nemaju svjetsku cijenu energenata - struje i pline.
Niz ukupnih troškova koji ne ovise o nama iz gospodarstva su kod nas mnogo veći nego u zemljama u okruženju, pa je normalno da imamo veće cijene. Ono što je važno jest da se naša moguća nekonkurentnost do vremena ulaska u Europsku Uniju mora svesti na razinu konkurentnosti. Naše cijene apsolutno će morati odgovarati cijenama u EU kad postanemo članica, inače ćemo izgubiti bitku s kompanijama koje će se ovdje pojaviti.
Znači li to da Konzum prema vašem mišljenju nije preskup?
- Apsolutno ne. Mislim da imamo vrijednost tzv. sindikalne košarice osnovnih proizvoda još uvijek najnižu u Hrvatskoj. Dakle, o cijenama proizvoda iz te košarice jako vodimo računa, stalno pratimo indeks naše konkuretnosti, a to kupci primjećuju i na to reagiraju povećanom kupnjom. Ovo je sigurno jedan od razloga zašto i u siječnju imamo rast prodaje jer kupci direktno reagiraju na razinu cijena.
|
Jeste li nakon turskog Migrosa i ruske Lente odustali od izlaska na svjetsko tržište trgovine?
- Stalno gledamo prilike i nismo odustali od provođenja strategije širenja izvan regije, što i javno ističemo. Činjenica je da je situacija sada sigurno drugačija nego prošle godine. Došlo je do pada vrijednosti svih kompanija, što je dovelo do određenih odlaganja prodaja jer ljudi u različitim slučajevima imaju različite razloge za odustajanje od prodaje svojih kompanija. Odustaju jer dobivaju neadekvatne vrijednosti. Mi i dalje gledamo pažljivo i taj dio strategije Agrokora ostaje nepromijenjen.
Jeste li definitivno odustali od Mercatora?
- Javno smo rekli da za Mercator nismo zainteresirani, ali sve druge prilike zaista pažljivo gledamo i više nas zanimaju internacionalna velika tržišta. Sada smo manje fokusirani na regiju. Uvijek smo rekli da nas zanimaju Turska, Rusija i slična velika tržišta koja su imala visoke stope rasta, kao i tržišta koja su u zamahu. (Jutarnji.hr)
|
|
|
|