30.09.2010.
Lučić: Agrokor dogovora mesni biznis u Rusiji
"Vrlo konkretno, u Rusiji radimo na pokretanju posla povezanog s mesnom industrijom, ali još ne možemo izlaziti s detaljima", najavio je Tomislav Lučić, Agrokorov izvršni potpredsjednik za Financije i kontrolu
"Želimo u okviru već postojećih institucija i agencija potaknuti izvoz i ojačati gospodarsku diplomaciju pa ćemo do kraja godine iz redova iskusnih gospodarstvenika na ključne punktove postaviti 90 novih trgovačkih atašea koji će pomagati domaćim izvoznicima", najavio je ministar gospodarstva Đuro Popijač na panel diskusiji Izvoznici govore u izvozu koja se u sklopu HBOR-ove konferencije o poticanju izvoza odvijala u hotelu Westin.
Na panelu su predstavnici domaćih izvoznika, iz Agrokora, Končara i Altproa govorili o problemima s kojima se susreću pred HUP-ovim predsjednikom Damirom Kuštrakom, hrvatskim veleposlanikom u Austriji Zoranom Jašićem te ministrom gospodarstva.
Pritom je, na temu slabih hrvatskih veza s kineskim i ruskim tržištem, financijski direktor Agrokora kazao kako tvrtka dogovara vrlo konkretan posao na ruskom tržištu povezan s mesnom industrijom. "Još uvijek ne možemo govoriti o detaljima, ali na dobrom smo putu da uspijemo", zaključio je Lučić.
On je govorio i o Agrokorovom iskustvu plasiranja Jane na američkom tržištu, što je kaže bio vrlo zahtjevan posao koji je tek nakon 2 godine došao do točke da je Jana prodrla kroz ključne distribucijske kanale u New Yorku. "U New Yorku smo osnovali firmu 2006. i taj smo grad odredili za središte budućeg širenja na američkom tržištu. Danas tvrtka ima 50 zaposlenih, a sljedeće godine taj bi se broj trebao povećati na 120. Ove godine će prodaja u SAD-u doseći 25 milijuna dolara, a cilj je prodaju povećati na 80 milijuna dolara za godinu dana", kazao je Lučić.
Poziv bankama
Najavivši novu gospodarsku diplomaciju iz starih resursa Popijač je objasnio kako Vlada nema novca za osnivanje novih institucija za pomoć izvozu. Zato će od postojećih mreža gospodoarskih savjetnika u državnim institucijama, te uz pomoć Ministarstva gospodarstva, HGK i HOK-a nastojati oformiti učinkovitu i organiziranu gospodarsku diplomaciju u kojoj će se točno znati tko, što i gdje radi za izvoznike.
"Za izvoz je ključna konkurentnost odnosno stvaranje kvalitetnog hrvatskog proizvoda i izvoznog portfelja koga žele kupci u inozemstvu i koga će promovirati država", istaknuo je Popijač i u tom kontkestu naveo primjer nekonkurentnosti domaće brodogradnje.
"Istina je da radimo najbolje brodove na svijetu, ali njihova se proizvodnja u 50-postotnom iznosu financira na teret poreznih obveznika. Trebamo proizvesti brod koji će u svijetu biti brend poput Mercedesa i za koji će biti zainteresirani kupci", kazao je Popijač.
|
Govoreći o financiranju hrvatskih izvoznika, panelisti su se složili da nije održivo da cijeli izvozni sustav kad je u pitanju financiranje leži na HBOR-u.
"Banke se moraju sa svojom ponudom uključiti u financiranje izvoza. Ne mogu zauvijek ostati isključivo na financiranju domaće potrošnje", kazao je Popijač te pozvao banke da se aktivno uključe u financiranje hrvatskih izvoznika.
Fiasco drniškog pršuta
O konkurentnosti domaćih proizvoda govorio je i hrvatski veleposlanik u Beču navodeći primjer kako je prestao lobirati za hrvatske proizvode u trenutku kad su izvoznici pokazali neozbiljnost. "U Njemačkoj sam prestao lobirati za uvoz drniškog pršuta u trenutku kad je njegova isporuka kasnila dva mjeseca. Zbog toga za pršut više nije bilo mjesta na njemačkim policama", priča Jašić.
Kuštrak je s druge strane ukazao na visoke troškove prezentacije na međunarodnom tržištu, koji destimuliraju izvoznike. "Ako manja hrvatska tvrtka izveze proizvode za 20 tisuća dolara to joj se sigurno neće isplatiti jer će je samo jedno poslovno putovanje povezan s izvoznim poslom poduzetnika stajati 10 psoto od prodane robe ili usluge", naveo je čelnik HUP-a.
On se nada da će se s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, stvari biti bolje regulirane, troškovi izvoza smanjit će se i ukidanjem carinskih pristojbi, a strana tržišta će nam biti dostupnije.
Izvoznici i državni predstavnici složili su se da hrvatski izvoznici ne mogu konkurirati stranim kompanijama prvenstveno zbog vrlo visoke cijene financiranja izvoza. No, nedostaju i bankovne linije financiranja kupaca hrvatskih proizvoda na stranim tržištima. Takvu uslugu redovito nude za svoje proizvode ponuđači iz inozemstva, naveli su izvoznici.
Članica Uprave Končara - Električna vozila Vesna Boinović-Grubić, tvrtke koja najznačajnije poslove ima na tržištu BiH i u regiji, naglasila je kako bi država morala na razini bilateralne suradnje sa zemljama regije, selektivnim pristupom, pomoći hrvatskim izvoznicima koji imaju inovativne proizvode, one koji zapošljavaju domaću industriju i stvaraju dodanu vrijednost.
"Takvim bi izvoznim proizvodima država trebala, u sporazumu s HBOR-om osigurati povoljnije financiranje izvoza. Ali i lakše uvjete za kandidiranje na međunarodnim natječajima koji su u zemljama u okruženju izuzetno protekcionistički i zahtjevni,"zaključila je menadžerica Končara.
Direktor tvrtke Altpro, koja proizvodi uređaje za željeznice i uspjela se proteklih par godina probiti na 32 strana tržišta, istaknuo je da uspjeh vidi u konkurentnom i jedinstvenom proizvodu. "Prepreke su u veličini tržišta s kojeg potječemo, jer nemamo reference", kazao je Zvonimir Viduka. Zanimljivo, ova mala tvrtka, kao lobiste na stranim tržištima najčešće koristi stručnjake hrvatskog podrijetla. (Bankamagazin)
|
|
|
|