24.06.2011.
EU glavno hrvatsko tržište
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju za hrvatsko će se gospodarstvo otvoriti nove velike mogućnosti plasmana domaćih roba i usluga na to veliko tržište od 500 milijuna stanovnika.
Zemlje EU i sada su najzastupljenije u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom, na njih otpada više od 60 posto hrvatskog robnog izvoza i uvoza, a i stranih izravnih ulaganja u Hrvatsku najviše je došlo iz država EU-a.
U hrvatskom turizmu također dominiraju gosti iz zemalja Unije. Prvih pet zemalja po udjelu u ukupnim noćenjima sve su odreda iz EU-a, a na njih otpada također više od 60 posto svih inozemnih noćenja.
Ulazak u EU donosi i mogućnosti povlačenja znatnih sredstva iz strukturnih fondova, no i velike izazove za domaće gospodarstvo, pogotovo njegove konkurentnosti i proizvoda koje će moći plasirati na tržišta EU-a.
Hrvatski robni izvoz u zemlje EU-a u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 1,8 milijardi eura, što predstavlja 62,3 posto ukupnog izvoza, a povećan je za 8 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Uvoz je istodobno iznosio 2,7 milijardi eura (što je udio od 57,7 posto u ukupnom uvozu) i smanjen je za 2,2 posto.
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u 2010. godini u zemlje EU bilo usmjereno više od 61 posto ukupnog hrvatskog izvoza, dok je udio uvoza iz tih zemlja bio nešto veći od 60 posto.
Hrvatski izvoz u EU lani je iznosio 5,4 milijarde eura, uz rast za 19,3 posto u odnosu na godinu prije, dok je uvoz, ostvaren u vrijednosti od 9,1 milijardi eura, pao za 4,6 posto.
Među zemljama EU su i pojedinačni najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri.
Po veličini hrvatskog i izvoza i uvoza na prvom je mjestu Italija, u koju je lani izvezeno robe u vrijednosti većoj od 1,6 milijardi eura, uz porast za 15,9 posto u odnosu na godinu prije, dok je uvoz iz te zemlje iznosio 2,3 milijarde eura, uz pad za 1,6 posto.
Po vrijednosti hrvatskog izvoza uz zemlje EU svrstala se BiH u koju je hrvatski izvoz lani iznosio nešto više od milijardu eura ili 7 posto više nego prethodne godine.
Po visini hrvatskog izvoza na trećem je mjestu Njemačka u koju je izvezno robe za 922 milijuna eura (rast za 11,5 posto), dok je uvoz iz Njemačka bio 1,9 milijardi eura uz pad za 8 posto.
U susjednu Sloveniju lani smo izvezli robe u vrijednosti od 697 milijuna eura (rast za 25 posto), a na petom je mjestu po vrijednosti hrvatskog izvoza Austrija sa 471 milijun eura.
Austrija je pak na prvom mjestu po veličini izravnih inozemnih ulaganja u Hrvatsku.
Ukupna inozemna ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja prošle godine, po podacima HNB-a, iznosila su 24,5 milijardi eura, od čega se 6,2 milijarde eura odnosi na ulagače iz Austrije.
Sa 3,7 milijardi eura ulaganja u Hrvatsku u tom razdoblju slijede ulagatelji iz Nizozemska, sa 2,9 milijardi eura iz Njemačke, a 2,3 milijardi eura su iznosila ulaganja iz Mađarske.
|
S ulaganjima većim od milijarde eura su ulagatelji iz Luksemburga (1,4), Francuske (1,4) , Italije (1,2) i Slovenije (1,1 milijarda eura).
Među stranim turistima u Hrvatskoj prednjače gosti iz Njemačke. Od više od 51 milijun prošlogodišnjih noćenja na njemačke turiste otpada čak 22,5 posto.
Slijede turisti iz susjedne Slovenije sa udjelom od 11,5 posto u ukupnom broju noćenja, potom gosti iz Italije sa udjelom od 9,3 posto, Austrije 8,7 posto, Češke 8,2 posto i dr. (H)
|
|
 |
|