07.11.2006.
Rast izvoza i uvoza za 14,2 posto
Hrvatska je u prvih devet mjeseci ove godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 43,3 milijarde kuna ili 7,3 milijarde američkih dolara, dok je uvoz istodobno dosegnuo iznos od gotovo 92,3 milijarde kuna ili 15,7 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku
Iskazan u eurima, hrvatski je izvoz u prvih devet mjeseci ove godine iznosio 5,9 milijardi eura, a uvoz 12,6 milijardi eura.
Tako je do kraja rujna ove godine manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom dosegnuo iznos od gotovo 49 milijardi kuna, odnosno 8,3 milijarde dolara ili 6,7 milijardi eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila niskih 46,9 posto.
Stopa rasta hrvatskog izvoza izjednačila se na kraju rujna ove godine sa stopom rasta uvoza, odnosno i izvoz i uvoz, iskazani i u kunama i dolarima, u prvih devet mjeseci ove godine bilježe rast od 14,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, u tom je razdoblju najviše povećan uvoz, ali i izvoz energije. Taj je uvoz povećan za 25,8 posto, na 2,6 milijardi USD, a izvoz za 34,9 posto, na 1,16 milijardi USD.
Promatrano pak prema djelatnostima, najveći se dio uvoza i izvoza odnosio na prerađivačku industriju, koja je do kraja rujna ove godine ostvarila izvoz veći od 6,76 milijardi USD (rast za 11,4 posto), ali je i uvezla roba u vrijednosti od većoj od 13,3 milijarde USD (13,6 posto više nego lani).
Unutar prerađivačke industrije vrijednosno se najveći izvoz u prvih devet mjeseci ove godine odnosi na proizvodnju ostalih prijevoznih sredstava, odnosno brodogradnju, i to u iznosu nešto većem od 803,4 milijuna USD, što je za 11,2 posto više u odnosu na vrijednost izvoza iz istog razdoblja lani.
Istodobno je izvoz u proizvodnji naftnih derivata povećan za 22,2 posto, na 766,7 milijuna USD, dok je na trećem mjestu kemijska industrija, sa 635,2 milijuna USD izvoza i rastom od 5,3 posto prema istim lanjskim mjesecima.
Izvoz proizvodnje hrane i pića je istodobno povećan za 21,2 posto te je iznosio 610,7 milijuna USD.
Privremeni podaci DZS-a o uvozu i izvozu prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, pokazuju i da je Hrvatska do kraja rujna najviše uvezla strojeva i transportnih uređaja, i to za više od 5 milijardi USD ili 12,2 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Od tog se iznosa značajan dio, odnosno više od 1,46 milijardi USD (rast za 12,9 posto), odnosni na uvoz cestovnih vozila.
Strojevi i transportni uređaji čine i najveći dio izvoza u tom razdoblju, i to sa 2,07 milijardi USD, što je za 9 posto više u odnosu na prošlu godinu.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske i dalje su zemlje Europske unije, na koje se odnosi 64,3 posto izvoza (4,74 milijarde USD) te gotovo 65 posto ukupnog uvoza (10,2 milijarde USD).
|
Pojedinačno tradicionalno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti većoj od 1,7 milijardi USD (rast za 18,6 posto prema lani), a iz koje je uvezeno roba za više od 2,6 milijardi USD (rast od 19,3 posto).
Po vrijednosti hrvatskog izvoza u prvih je devet mjeseci slijedi Bosna i Hercegovina, u koju je izvozu povećan za 4,6 posto, na više od 929,2 milijuna USD. Izvoz u Njemačku je pak povećan za 14,3 posto, na 769,8 milijuna USD.
Po vrijednosti uvoza, sa 2,27 milijardi USD ili 19,3 posto većoj nego u isto vrijeme lani, na drugom je mjestu Njemačka, dok je treća Rusija, iz koje je uvezeno roba za 1,62 milijarde USD ili 36,5 posto više nego u prvih devet mjeseci lani. (H)
|
|
 |
|