|
|
 |
|
|
 |
18.02.2011.
Ferdelji: Iz krize ćemo izaći, samo uz koju cijenu
Može li Hrvatska graditi svoju budućnost bez industrije, pitanje je za čiji odgovor nije potreban konsenzus. Svi se slažu da je industrija krvotok društva, ali kakav je stvarni odnos vladajućih prema industrijskim subjektima najbolje znaju sami gospodarstvenici.
O tome i problemima, društvenim i ekonomskim, ali i pozitivnim primjerima te što nam donose nadolazeće godine razgovarali smo s Vladimirom Ferdeljijem, Predsjednikom Uprave tvrtke Elektrokontakt i istaknutim članom Hrvatske udruge poslodavaca
|
|
*Teška gospodarska situacija uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju traži odgovore na mnoga pitanja koji bi nas u narednom razdoblju trebali dovesti do održivog gospodarskog rasta. Vi i vaša tvrtka jedan ste od svijetlih primjera u ovim vremenima. Kako vidite današnju gospodarsku sliku Hrvatske?
|
- Današnja ekonomska slika u Hrvatskoj svakako nije ružičasta i posljedica je, prije svega, dugoročne ekonomske politike koja se evo već petnaestak godina provodi u djelo, a svodi se na deindustrijalizaciju zemlje, na oslanjanje na usluge kao glavni izvor prihoda i dodatne vrijednosti.
Ne treba posebno naglašavati kako se radi o potpuno pogrešnoj doktrini koja se takvom pokazala svugdje u svijetu, ali je mi i dalje tvrdoglavo provodimo. Izlaz iz krize nije jednostavan niti se smije olako shvaćati, ali je jasno kako ključ leži u reindustrijalizaciji: u stavljanju proizvodnje u prvi plan i to one proizvodnje koja ima vrijednost u svjetskim razmjerima.
To je ono što Hrvatskoj u ovom trenutku najviše nedostaje. Nažalost, dugoročno provođenje postojeće ekonomske politike dovelo je do toga da sada u mnogim granama, u kojima smo imali svjetski vrijednu proizvodnju, nemamo više čak ni dovoljno sačuvanog znanja da ih revitaliziramo. Reindustrijalizacija i stvaranje nove vrijednosti je nešto na čemu se nužno mora bazirati svako društvo.
Tome u prilog idu i recentna događanja u svijetu koja su pokazala kako sustavi poput Njemačke i drugih industrijski visoko razvijenih zemalja imaju načina i mogućnosti da prebrode krizu, dok se mnogi drugi sustavi, pa i naš, u njoj već dugo vremena utapaju.
|
|
*Da bismo izašli iz krize, trebali bi znati kuda idemo. Kuda ide Hrvatska? Koje je vaše mišljenje kao jednog od čelnih ljudi udruge poslodavaca u našoj zemlji?
|
- Već sam mnogo puta rekao da Hrvatska ide u potpuno pogrešnom smjeru: mi bismo htjeli na jug, a sjeli smo u vlak za Sibir. Nije moguće promijeniti niti strojovođu ni vlak, no moramo i možemo promijeniti smjer u kojem idemo.
Sadašnja doktrina je sasvim pogrešna, a na pogrešnoj doktrini svaka pa i najpametnija rješenja postaju besmislena. Svjedoci smo pokušaja naših relevantnih ekonomskih stručnjaka, koji brane tu doktrinu i vode ekonomsku politiku zemlje i koji su iznjedrili Program gospodarskog oporavka čiji rezultati su više nego evidentni.
U prezentaciji tog programa jedna od ključnih stvari bila je što će se desiti ako se program ne provede u djelo. I onda se govorilo o nelikvidnosti koja je u trenutku donošenja programa bila na razini 27 milijardi kuna, a danas je gotovo 36 milijardi.
Iza toga je rečeno da će biti izuzetno veliki budžetski deficit: u trenutku donošenja programa deficit je bio 7 milijardi kuna, sada je 14 milijardi kuna. Potom je rečeno da bi moglo doći do daljnjeg zaduživanja: bili smo dužni 41 milijardu eura, sad smo dužni 45 milijardi eura. Na kraju je konstatirano da bi to moglo rezultirati visokim porastom nezaposlenosti: u tom je trenutku bilo 280 tisuća nezaposlenih, a sad ih je više od 334 tisuće.
Prema tome, svi elementi kojima je gospodarski plan trebao doprinijeti da se ne dogode su pogoršani do te mjere da je postalo evidentno kako taj program uopće, i ni u kom slučaju, ne može pomoći izlasku iz krize. On je napravljen da bi država fiskalno lakše funkcionirala do ulaska u Europsku uniju kad će se zamagliti pravi razlozi dugogodišnjeg ekonomskog nazadovanja.
Iz tog plana proizlazi doktrina da ćemo uslugama moći ovih 4,5 milijuna stanovnika uvući u bolji život. Nažalost, to jednostavno nije moguće. Bez novostvorene vrijednosti, koja se u pravilu stvara proizvodnjom se ne može nijedan sustav takve veličine poboljšati.
Svjedoci smo da su sve poduzete mjere praktički usmjerene u to da se proizvodnja devastira, a takva stajališta podržana su i javnim istupima eminentnih ekonomista koji su autori plana gospodarskog opravka kojim pokušavaju izvući Hrvatsku iz krize. Njihove izjave bile su na tragu stavova kako nama industrija i proizvodnja općenito nije niti potrebna, da je ovo zemlja koja može živjeti od turizma, trgovine, prometa...
Evo, rezultate imamo. A rezultati su porazni. Pola od svega što smo naslijedili smo prodali. Sve što smo zaradili smo potrošili i pritom se zadužili za novih 40 milijardi eura. To je rezultat petnaestogodišnje gospodarske politike Hrvatske: svaki Hrvat je dužan blizu 10 tisuća eura više nego je bio nakon završetka rata, pola imovine je nestalo i sve što smo zaradili ne znamo gdje je. Rezultat je toliko porazan da ga ne treba posebno objašnjavati. Nažalost, svi kozmetički zahvati koji se rade neće pomoći izlasku iz krize.
|
|
Oni mogu pomoći pojedinom segmentu društva ili da se malo ublaže efekti. Istinski izlazak iz krize ipak zahtijeva korjenite promjene i to ne samo u sferi ekonomske politike, nego u svim područjima društva jer smo se kroz ovih 15-ak godina navikli na mnoge stvari koje su u razvijenim demokratskim društvima jednostavno neprihvatljive.
|
|
*Kako ostvariti gospodarski rast od 5 posto? Kako ostvariti stopu rasta zaposlenosti od dva do tri posto na godinu? Kako ostvariti rast izvoza? Kako osigurati ekonomsku i financijsku stabilnost? Kako ubrzano usvajati europske trendove ponašanja u poslovanju? Kako i gdje vidite odgovore na ova teška pitanja našeg gospodarstva i nedostaje li nam u svemu tome snažna planska aktivnost?
|
- Plan je nešto što se stavlja na papir i, s obzirom da papir sve podnosi, taj plan si možemo napraviti kako god hoćemo. Nas u stvari mora zanimati realnost – realni događaji koji čine život. Kao što sam rekao, korjenite promjene su nužne i one se odnose na sve segmente društva.
Naravno da se može ostvariti rast veći od 5 posto, on može biti i dvocifren u postocima, ali zaokret mora biti velik, bolan po mnoge kategorije društva jer na kraju krajeva mi moramo naučiti živjeti onako kako radimo, a ne onako kako bismo htjeli.
Prije svega moramo reindustrijalizirati zemlju, razviti industriju, stvoriti uvjete da naša industrija bude konkurentna u svjetskim okvirima. Da je to moguće dokazuju i pojedinačni primjeri poput Elektrokontakta koji drži 35 posto svjetskog tržišta u regulacijskim uređajima za električne štednjake.
Mi u nekoj uskoj niši možemo biti najjači svjetski proizvođači, a ako to možemo mi mogu i mnogi drugi. Na društvenoj razini to znači da bi javnu potrošnju, a tu mislim ne samo na državnu potrošnju nego i na lokalne zajednice, trebalo u nekom razumnom razdoblju od četiri do osam godina u najmanjoj mjeri prepoloviti.
Time bi se ozbiljno smanjila opterećenja na privredu što bi vjerojatno značajno poboljšalo našu konkurentsku situaciju. Da ne kažem da posredne štete, zbog te uistinu nevjerojatno razgranate administracije, čine administrativni postupci koji su potrebni pri realizaciji bilo kakve nove ideje.
Oni rade takvu posrednu štetu koja je i nekoliko puta veća od neposredne štete koja se odnosi na stvarne troškove administracije. Potrebno je opće restrukturiranje naših administrativnih postupaka, zatim zakonodavstva, zemljišnih knjiga i svega onoga što čini infrastrukturu za nove investicije i nove poslove.
Kako bi se to ostvarilo potrebno je da na ključnim mjestima sjede kompetentni ljudi, odnosno da se dokine dosadašnja negativna selekcija. Ako smo svjesni da je upravo to bilo jedno od ružnih obilježja socijalizma – da su se ključni kadrovi birali u komitetu, u neovisnoj Hrvatskoj tu smo praksu ne samo kopirali, nego je i multiplicirali jer se ključni ljudi sada biraju u glavnim odborima stranaka.
Naravno da takva selekcija ne može osigurati kadrove na najvažnijim mjestima koji osiguravaju dobar rezultat svakog pojedinog subjekta ili stanoviti opći napredak. To se mora generalno izmijeniti. Jer ako ključna menadžerska mjesta u javnom sektoru služe za plaćanje nekakvih izbornih dugova ili postavljanje ljudi koji su podobni prije nego sposobni, onda će rezultat i dalje biti takav da mi moramo subvencionirati naše najveće gospodarske subjekte i da smo u onim segmentima u kojima smo bili najvećeg znanja odgojili posvemašnje neznanje.
|
Drugi ključni element je monetarna i fiskalna politika koja apsolutno pogoduje kako uvoznicima i trgovini tako i bankama i državi, a nikako ne pomaže bilo kakvoj vrsti proizvodnje a pogotovu ne onoj koja je izvozno orijentirana.
Naime, u proteklih 15 godina kuna je za 20-ak posto ojačala prema euru, pri čemu je kumulativna inflacija iznosila oko 250 posto: dakle, cijene u Hrvatskoj narasle su za dva i pol puta, a prihodi od izvoza su nam se smanjili za 20 posto. Mislim da je to kvantitativno tako velika stvar da se nijedan element konkurentnosti nekog gospodarstva s tim ne može usporediti.
Na primjeru Elektrokontakta to znači da nam je takvom monetarnom i ekonomskom politikom oduzeta jedna ovakva tvornica. Posljedice takvih odnosa vidljive su svuda oko nas. Zagreb je još 2003. godine prestao biti industrijsko i pretvorio se u trgovačko središte, zato jer je broj zaposlenih u trgovini prešao broj zaposlenih u industriji.
U okviru fiskalne politike moraju se tražiti rješenja za monetarne škare jer se mora voditi računa o tome da imamo stanovništvo opterećeno kreditima koji imaju valutnu klauzulu, što najzornije govori koliko banke vjeruju u realni tečaj kune.
Iz tih razloga monetarnoj su politici vezane ruke, ali se u fiskalnom dijelu mogu poduzeti koraci kako bi se dodatnim nametima oporezovalo uvoz čime bi se uvoznicima oduzeo ekstra profit koji stječu na račun monetarne politike i vratio društvu, a izvoznici bi se nasuprot tome za isti omjer poreza trebali rasteretiti kako bi davanja koja nepravedno plaćaju društvu mogli kompenzirati.
Takva kombinacija mjera bi sasvim sigurno značajno podigla konkurentnost i napravila ozračje u Hrvatskoj za nove gospodarske investicije koje bi onda osigurale taj željeni rast iznad stopa koje se danas planiraju.
Na kraju, potrebno je uvesti odgovornost u postupke politike te javne i državne uprave, jer mi je uistinu nepojmljivo da oni koji iz godine u godinu rade pogreške i dalje ostaju na pozicijama s kojih mogu donositi nove krive odluke. Gospodarski ponor u koji smo se doveli prije svega je rezultat nedostatka morala i odgovornosti, nevjerojatnih lanaca korupcije i pada kriterija u području obrazovanja.
Zapravo, nema kutka u ovome društvu koji nije doveo do svog apsurda. Naravno da to neće dovijeka trajati i naravno da ćemo mi sve to promijeniti. Pitanje je samo koju cijenu ćemo platiti i koliko dugo će to trajati. Ovim putem kojim smo krenuli trajat će jako dugo, a cijena će biti maksimalna.
|
|
*Kako u tim vodama pliva Elektrokontakt?
|
- Elektrokontakt nikako nije tipično poduzeće u Hrvatskoj. Mi smo mnoge svoje probleme, prije svega etabliranje na svjetskom tržištu, uz pomoć stranog partnera riješili još 1992. godine. Već dugo poslujemo na svjetskom tržištu i držimo dobar globalni udio u uskoj niši kojom se bavimo.
Elektrokontakt je atipična hrvatska tvrtka koja 92 posto svojih prihoda ostvaruje na izvozu u Europsku uniju i Sjedinjene Američke Države. Kao takvo poduzeće ne ovisimo u tolikoj mjeri o kretanjima u Hrvatskoj koliko o kretanjima na globalnom tržištu. Prošlu godinu završili smo s rastom od 18 posto uz porast izvoza od 22 posto.
To je i odgovor na pitanje može li Hrvatska ostvariti rast od 5 posto. Dakako da može, ukoliko svakodnevno radi na poboljšanju vlastite konkurentnosti. Tvornica Elektrokontakta je do te mjere automatizirana da se ne mora sramiti nijedne zapadnoeuropske ili američke tvornice.
Imamo vlasnike koji su u prvih deset godina, kada smo radili tehnološke promjene, svu dobit reinvestirali. Nisu niti jednu marku i niti jedan euro izvukli dok nismo postali konkurentni u svijetu. To nije baš uobičajena praksa u našoj zemlji. Međutim, to nije pozicija na kojoj u našoj tvrtki možemo stati i uživati.
Mi svaki dan moramo napredovati. U Elektrokontaktu se trenutačno provodi kompletna reorganizacija ne bi li se procesi još više optimizirali i ne bi li postali još konkurentniji što nam može osigurati još pet, šest ili sedam godina dobre pozicije na međunarodnom tržištu.
To je ugrubo način na koji mi poslujemo i ako to usporedite s bilo kojim domaćim poduzećem vidjet ćete da je to atipično za hrvatske uvjete, ali jest vrlo tipično za sve europske firme koje misle trajati. Riječ dugoročno u Hrvatskoj je vrlo kratkoga vijeka i mjeri se trajanjem mandata.
Žalosno je da se u našoj političkoj stvarnosti apstraktnima proglašavaju sva promišljanja ili projekti koji traju duže od četiri godine. Mislim da je i narod počeo sve više shvaćati kako to nije način na koji se može opstati. Zato duboko vjerujem da će do radikalnih promjena ipak doći. U prvom redu uvjerenja sam da će se promijeniti smjer u kom se krećemo te da ćemo potom upornom i dugotrajnom evolucijom doći do pozicija na kojima želimo biti.
|
|
*Kako u tom smislu vidite Hrvatsku za deset godina?
|
- Prvenstveno, Hrvatska bi dotad trebala postati zemlja dobro razvijene demokracije, visokog industrijskog potencijala s naglaskom na nove tehnologije, vrlo razvijene plavo-zelene magistrale, odnosno suradnje naše poljoprivrede i turizma.
Dakle, to je zemlja koja je svoje očuvane resurse počela iskorištavati i zemlja koja je u prvom redu apsolutno orijentirana prema boljem životu čovjeka, ali baziranog na stvarnom, napornom i teškom radu. Ja Hrvatsku tako vidim, iako mi se čini da je ostvarenje te slike u samo deset godina pomalo preoptimističan pogled.
Ipak, temeljim to na poimanju da će nove generacije koje dolaze vrlo brzo shvatiti kako bez dugog i napornog rada nema nikakvog uspjeha i da će rad vrlo brzo doći na pijedestal. Kad se to primijeni onda su stvoreni osnovni preduvjeti za bolji život.
|
|
 |
|
|
 |
|
U šest mjeseci izvoz porastao 2,9, a uvoz 3,1 posto
|
|
|
DZS: Robni izvoz u prvih pet mjeseci porastao 4,3 posto, uvoz 4,7 posto
|
|
|
Najboljim izvoznicima u 2015. dodijeljene nagrade "Zlatni ključ"
|
|
|
FER postao član udruge Hrvatskih izvoznika
|
|
|
Marić: glavna odgovornost na prihodovnoj strani proračuna
|
|
|
Hrvatski gospodarski savez, Frankfurt, SR Njemačka i Hrvatski izvoznici potpisali Sporazum o suradnji
|
|
|
Rast izvoza ubrzao u prvih šest mjeseci na 11,5 posto
|
|
|
DZS: izvoz u prvih pet mjeseci povećan 10,9 posto
|
|
|
DZS: rast izvoza u prvih pet mjeseci 9,5 posto
|
|
|
Rast izvoza u prva četiri mjeseca 11,4 posto
|
|
|
Izvoznike i dalje muči tečaj
|
|
|
Ministar Lalovac: izvoz raste, veseli i rast potrošnje, vidjet ćemo...
|
|
|
DZS: robni izvoz viši za 9,1 posto, uvoz porastao 5,2 posto
|
|
|
Hrvatski izvoz u osam mjeseci porastao 10,5, u kolovozu samo 1,5 posto
|
|
|
Hrvatski izvoznici izabrali novo vodstvo
|
|
|
Izvoz i dalje raste po višim stopama od uvoza
|
|
|
Održana Liderova konferencija o izvozu 'Manje uvoza za više izvoza'
|
|
|
Ivančica nagrađena „Platinastim ključem“
|
|
|
Robni izvoz u prva dva mjeseca rastao brže od uvoza
|
|
|
Linić izvoznicima: EDP neće imati negativne učinke na gospodarstvo
|
|
|
Predstavljen potentan međunarodni kanal izvoza roba i usluga
|
|
|
HR u EU: Konkurentni će postati još konkurentniji, no drugi…
|
|
|
Panel HIZ-a o gospodarstvu i izvozu prije i nakon ulaska u EU
|
|
|
DZS: Pad izvoza i uvoza u prvom tromjesečju
|
|
|
Imenovani novi članovi Upravnog odbora HIZ-a
|
|
|
Josipović otvorio novi pogon tvrtke PIP vrijedan 30 milijuna eura
|
|
|
Međunarodna konferencija o sajmovima u funkciji povećanja izvoza
|
|
|
Ferdelji: Plaće nisu previsoke, ali Vladin tajming nije najsretniji
|
|
|
Veći rast izvoza od uvoza
|
|
|
SAD: Neočekivano brz rast od 3,1%
|
|
|
Izvoznici: poboljšanje izvozne klime
|
|
|
Ferdelji: zemlja ne može iz krize ukoliko menadžeri ne dobiju svoje pravo mjesto
|
|
|
Linić: Građani na udaru zbog pomoći gospodarstvu
|
|
|
Izvoz stagnira, uvoz raste
|
|
|
RBA: Ne očekuje se značajniji rast uvoza i izvoza
|
|
|
Hrvoje Mršić novi član Uprave Elektro-Kontakta
|
|
|
DZS: Pad izvoza
|
|
|
DZS: Pad izvoza
|
|
|
Top 10 najvećih hrvatskih izvoznika
|
|
|
Puljić: Ključ profita je jako domicilno tržište
|
|
|
Pad njemačkog izvoza u travnju
|
|
|
Njemački izvoz uvećan za 5,8 posto
|
|
|
Pad izvoza, rast uvoza
|
|
|
Naknada za plastične vrećice donosi tri tisuće otkaza i ne štiti okoliš
|
|
|
Izvoznici traže zaštitu na tržištu CEFTA-e
|
|
|
TDR proglašen najboljim hrvatskim izvoznikom u BIH
|
|
|
Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom 13 mlrd kuna
|
|
|
DZS objavio ispravljene podatke o robnoj razmjeni
|
|
|
Domagoj Matasić novi član Uprave Elektro-Kontakta
|
|
|
U siječnju izvezeno robe za 5 mlrd kuna, uvoz 8 mlrd kuna
|
|
|
Prehrambena industrija traži koncesije na istoku
|
|
|
Vodič kroz promjene u vanjskoj trgovini nakon pristupanja Hrvatske EU
|
|
|
Njemačka: Izvoz u 2011. dosegnuo rekordnih bilijun eura
|
|
|
U 2011. pokrivenost uvoza izvozom 60,3 posto
|
|
|
Njemačke kompanije očekuju rast izvoza u ovoj godini
|
|
|
Gordana Deranja nova predsjednica HUP - Cro industrije
|
|
|
Želimir Feitl novi predsjednik Udruženja za plastiku i gumu HGK
|
|
|
Njemački trgovački suficit porastao 2,5 mlrd eura
|
|
|
Vladimir Ferdelji pomoćnik ministra
|
|
|
Izvoz 2,9 posto veći nego lani
|
|
|
Karlheinz Hoersting na čelu Uprave Elektro-Kontakta
|
|
|
Ferdelji napušta Elektro-Kontakt
|
|
|
Bago: Izvoz ove godine nešto veći, iduće ovisi o situaciji oko eurozone
|
|
|
Rast izvoza 2,9 posto, uvoza 1,9 posto
|
|
|
Ferdelji: Ono što slijedi zvat će se 'hrvatski sindrom'
|
|
|
Hrvatskoj treba proizvodnja
|
|
|
Susret dviju izvozničkih udruga - CISEx-a i HIZ-a
|
|
|
Zarada od izvoza po zaposlenom u Hrvatskoj 541 eura
|
|
|
Njemački izvoz blago porastao u rujnu
|
|
|
Rast izvoza u rujnu 7,4 posto
|
|
|
Pripremljeni izvoznici mogu profitirati od EU-a
|
|
|
Izvoz je posljednja šansa Hrvatske za zdravi rast BDP-a
|
|
|
Rekordan rast američkog izvoza
|
|
|
Robna razmjena: Deficit u prvih sedam mjeseci 25 mlrd kuna
|
|
|
Rast izvoza veći od porasta uvoza
|
|
|
Hrvatski izvoz povećan za 5,4 posto
|
|
|
Najveći suficit robne razmjene u Istarskoj županiji
|
|
|
RH gubi tržište od 25 milijuna ljudi
|
|
|
Izvoz Hrvatske u pet mjeseci porastao 5,4, a uvoz 5 posto
|
|
|
EU glavno hrvatsko tržište
|
|
|
DZS: Izvoz u prva četiri mjeseca 9% viši nego lani
|
|
|
Pad njemačke vanjske trgovine u travnju
|
|
|
Izvoz ponovno u plusu
|
|
|
Vladimir Ferdelji: "Monetarne škare" srezale izvoznike
|
|
|
6. konvencija hrvatskih izvoznika
|
|
|
Rekordan izvoz i uvoz Njemačke u ožujku
|
|
|
Predstavljanje Masterplana razvoja hrvatskog gospodarstva 18. svibnja
|
|
|
Pokrivenost uvoza izvozom 61,7 posto
|
|
|
Solidan rast njemačkog izvoza u siječnju
|
|
|
Snažan rast njemačkog izvoza u 2010.
|
|
|
Blagi pad američkog trgovinskog manjka
|
|
|
U 2010. značajno porastao robni izvoz
|
|
|
Njemački izvoz povećan 21,5 posto
|
|
|
Američki trgovinski deficit manji od očekivanja
|
|
|
Njemački izvoz pao zbog smanjenja potražnje iz eurozone
|
|
|
RBA Analiza: Deficit robne razmjene ponovno pada
|
|
|
Rekordan uvoz iz Kine produbio američki trgovinski manjak
|
|
|
Lučić: Agrokor dogovora mesni biznis u Rusiji
|
|
|
Kosor: Izvoz u osam mjeseci porastao za 13,4 posto
|
|
|
Njemačka: Snažan skok izvoza zbog narudžbi Kine i Brazila
|
|
|
U srpnju povećan trgovinski manjak SAD-a
|
|
|
Neočekivan pad njemačkog izvoza u srpnju
|
|
|
Deutsche Welle: Njemačko čudo (uz malu pomoć demografije i statistike)
|
|
|
Rast izvoza i pad uvoza u prvih sedam mjeseci
|
|
|
Njemački uzlet će do kraja 2010. pomoći i Hrvatskoj
|
|
|
DZS: Dvije trećine županija povećalo izvoz
|
|
|
Skok njemačkog izvoza za 3,8 posto u lipnju
|
|
|
Ferdelji: Spas je u investiranju, a ne u zaduživanju
|
|
|
Inozemni vjerovnici okreću se izvoznicima
|
|
|
Njemački izvoz porastao u svibnju za 28,8 posto
|
|
|
DZS: Izvoz u pet mjeseci porastao 8,6 posto
|
|
|
Do svibnja američki trgovinski deficit 40 mlrd dolara
|
|
|
SAD: Trgovinski deficit u ožujku 40 mlrd dolara
|
|
|
Subvencije problematičnih izvoznika
|
|
|
Kosor: Izvoznici lideri hrvatskog gospodarstva
|
|
|
Skok njemačkog trgovinskog viška na 17,2 mlrd eura
|
|
|
U veljači njemački izvoz porastao 4,7 posto na 70 mlrd eura
|
|
|
DZS: Pad izvoza i uvoza u veljači
|
|
|
Njemački izvoz potonuo preko 6 posto
|
|
|
Njemačka donijela novu strategiju za izvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda
|
|
|
DZS: Izvoz u siječnju rastao 13 posto na 4,3 mlrd kuna
|
|
|
DZS: Lani jedanaest županija s viškom u robnoj razmjeni
|
|
|
Američki trgovinski manjak nadmašio očekivanja
|
|
|
Neočekivani rast njemačkog izvoza u prosincu
|
|
|
DZS: Hrvatski izvoz lani smanjen 20 posto
|
|
|
Robna razmjena: Izvoz pao preko 22 posto na 6,9 mlrd eura
|
|
|
Godina iza nas u znaku poražavajućih brojki
|
|
|
Elektrokontakt: Završen program usavršavanja – prerada plastičnih masa
|
|
|
Neočekivano visoki rast američkog trgovinskog manjka u rujnu
|
|
|
Rast njemačkog izvoza u rujnu premašio očekivanja
|
|
|
Sve više županija s vanjskotrgovinskim suficitom
|
|
|
Šuker: Imam samo 14 mlrd kuna
|
|
|
Sabor dao potporu programu kreditiranja izvoza
|
|
|
Eukonomist: Treba li njemačko gospodarstvo novu paradigmu
|
|
|
Iznenađujući pad njemačkog izvoza, industrijska proizvodnja nadmašila očekivanja
|
|
|
Rekordan deficit američkog proračuna
|
|
|
Njemački izvoz smanjen 23,5 posto u prvom polugodištu
|
|
|
Rast američkog trgovinskog manjka zbog rekordnog skoka uvoza
|
|
|
Njemački izvoz u srpnju porastao 3,8 posto
|
|
|
Izvoz Kine u prvih šest mjeseci nadmašio izvoz Njemačke
|
|
|
Njemački izvoz uvećan sedam posto u lipnju
|
|
|
U šest mjeseci izvoz niži 17,5 posto, a uvoz 26,3 posto
|
|
|
Ferdelji: Gospodarstvu mogu pomoći samo veliki rebalans i veliki potezi
|
|
|
Njemački izvoznici očekuju oporavak svjetske trgovine
|
|
|
Pad njemačkog izvoza u svibnju 24,5 posto
|
|
|
Trgovinska razmjena Rusije i SAD-a manja 35%
|
|
|
Velike njemačke tvrtke prebrodile prvi udar recesije
|
|
|
Neočekivano velik pad njemačkog izvoza u travnju
|
|
|
Gospodarska kriza i dalje pogađa njemački izvoz vozila
|
|
|
Vanjskotrgovinski deficit Hrvatske pao na 18,6 mlrd kuna
|
|
|
Trgovinska blokada Hrvatske ujedinila BiH
|
|
|
Vlada pomaže izvoznike sa 65 mil. kuna
|
|
|
Tek idući tjedan o uklanjanju trgovinskih zapreka BiH
|
|
|
PBZ Tjedne analize: Snažno smanjenje robne razmjene
|
|
|
Raste izvoz priobalnih županija
|
|
|
Neočekivani rast njemačkog izvoza obnovio nade u oporavak
|
|
|
Njemačka: Povjerenje investitora na dvogodišnjem maksimumu
|
|
|
Američka industrijska proizvodnja manja 1,4 %
|
|
|
Nova ponuda Croatia osiguranja za hrvatske izvoznike
|
|
|
Njemačka: Izvoz pao za 4,4 posto
|
|
|
Pokrivenost uvoza izvozom 50 posto
|
|
|
Uvozne cijene lani porasle za 7,9 posto, izvozne za 4,6 posto
|
|
|
Pad njemačkog BDP-a 2,1 posto
|
|
|
Obama iznio plan oporavka gospodarstva
|
|
|
PBZ analize: Pad izvoza u zadnjem lanjskom tromjesečju
|
|
|
Američka vlada želi ograničiti plaće direktora
|
|
|
Pokrivenost uvoza izvozom pala na 45,9 posto
|
|
|
SAD: Kongres odobrio 819 mlrd dolara poticaja ekonomiji
|
|
|
Robni deficit veći za 13,9 posto
|
|
|
Njemačko gospodarstvo lani poraslo za 1,3 posto
|
|
|
SAD: Trgovinski deficit pao na 40,4 mlrd dolara
|
|
|
Oštar pad njemačkog izvoza u studenome
|
|
|
Trgovinski deficit porastao 5 posto
|
|
|
Njemačka: Neočekivano velik pad industrijske proizvodnje
|
|
|
Američko gospodarstvo i službeno u recesiji
|
|
|
Rast izvoza i dalje niži od rasta uvoza
|
|
|
Njemačka i službeno u recesiji
|
|
|
Savjetovanje o mogućnostima poslovanja u zemljama Bliskog istoka
|
|
|
Njemačka: Iznenađujući rast izvoza na 87 mlrd eura
|
|
|
Rohatinski: Rast BDP-a u 2008. godini 3,3 posto
|
|
|
Pad američkog BDP-a za 0,3 posto
|
|
|
Elektrokontakt: Izvoz u SAD zbog krize prepolovljen
|
|
|
HIZ o izvozu u vrijeme krize
|
|
|
Pad njemačkog izvoza u kolovozu
|
|
|
Uvoz i dalje raste brže od izvoza
|
|
|
Snažan rast izvoza 22,4 posto
|
|
|
Pad njemačkog BDP-a 0,5 posto
|
|
|
Trgovina SAD-a i Rusije veća 48 posto
|
|
|
SAD: Trgovinski deficit 351 mlrd dolara
|
|
|
Robni deficit 42,9 mlrd kuna
|
|
|
Deficit Hrvatske veći za 16,7 posto
|
|
|
Snažan pad njemačkog trgovinskog viška u svibnju
|
|
|
Stručni skup o izazovima hrvatskog izvoza
|
|
|
Pokrivenost uvoza izvozom 43,6 posto
|
|
|
Pogoršanje odnosa u robnoj razmjeni
|
|
|
Njemački izvoz raste
|
|
|
Povećan trgovinski deficit
|
|
|
Američki BDP u prvom kvartalu veći od očekivanja
|
|
|
Imex banka i HIZ potpisali Sporazum o suradnji
|
|
|
PBZ analize: Pokrivenost uvoza izvozom pala na 42 posto
|
|
|
Održana 3. Konvencija HIZ-a
|
|
|
Ugovor o suradnji FINA-e i Hrvatskih izvoznika
|
|
|
Najava: 3. Konvencija hrvatskih izvoznika
|
|
|
Wall Street: Pad cijena zbog moguće recesije
|
|
|
RBA: Nastavak nepovoljnih trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni s inozemstvom
|
|
|
Njemački izvoz u siječnju porastao trostruko brže od očekivanja analitičara
|
|
|
MMF: Rast američkog gospodarstva skroman, bez recesije na vidiku
|
|
|
Greenspan: Američki gospodarski rast na nuli
|
|
|
Nove internetske stranice o kontroli izvoza
|
|
|
Najveći pad europskog izvoza u posljednje dvije godine
|
|
|
Samo pet županija ostvarilo višak u robnoj razmjeni
|
|
|
Novi rekord njemačke izvozne industrije u 2007.
|
|
|
Na RH tržištu prevladava roba iz Italije, Njemačke, Rusije i Kine
|
|
|
Pokrivenost uvoza izvozom lani 47,9 posto
|
|
|
Robna razmjena: Pokrivenost uvoza izvozom 47,9 posto
|
|
|
SAD: Rast inflacije, pad u maloprodaji...
|
|
|
Goldman Sachs najavio recesiju američkog gospodarstva u 2008.
|
|
|
Razočaravajući podaci o prometu u američkoj maloprodaji za božićnih blagdana
|
|
|
Američki trgovinski manjak smanjen 5,5 posto
|
|
|
Banco Popolare Croatia i Hrvatski izvoznici dogovorili suradnju
|
|
|
Deficit robne razmjene 8,2 milijarde eura
|
|
|
Vanjskotrgovinski deficit Zagreba 40,7 mlrd kuna
|
|
|
Hrvatski izvoz u BiH u deset mjeseci milijardu eura
|
|
|
Usporen izvoz u EU
|
|
|
DZS: Zagreb ostvaruje 35 posto hrvatskog izvoza
|
|
|
U prva tri tromjesečja deficit robne razmjene 7,3 mlrd eura
|
|
|
Vukelić: Ostvareno 85 posto planiranih mjera HIO
|
|
|
Predstavljeni Centar za dizajn i Centar za poslovne informacije
|
|
|
Ugovor o suradnji Hrvatskih izvoznika i ESB-a
|
|
|
Robna razmjena: Pokrivenost uvoza izvozom 46,7 posto
|
|
|
DZS: Pokrivenost uvoza izvozom 47,1 posto
|
|
|
DZS: Vanjskotrgovinski suficit u pet županija
|
|
|
DZS: I u prvom polugodištu uvoz rastao brže od izvoza
|
|
|
Uvoz u prvih šest mjeseci rastao brže od izvoza
|
|
|
Rast izvoza u eurima 7,3 posto, uvoza 11,2 posto
|
|
|
Croatia osiguranje d.d. i Hrvatski izvoznici potpisali Sporazum o suradnji
|
|
|
Deficit robne razmjene 15,4% viši u prvih pet mjeseci
|
|
|
Hrvatski izvoznici: Kako do stranih strateških partnera
|
|
|
Poslovni skup “Hrvatska kao nabavno tržište”
|
|
|
Pokrivenost uvoza izvozom 46,4 posto
|
|
|
Deficit u robnoj razmjeni premašio 2,9 mlrd dolara
|
|
|
Prodajne strategije za izvoznu uspješnost
|
|
|
U prvom tromjesečju uvoz veći 17,4 posto
|
|
|
Splitska banka i hrvatski izvoznici zajedno za povećanje izvoza
|
|
|
U Kanadi predstavljene mogućnosti ulaganja u Hrvatsku
|
|
|
Hrvatski izvoznici: uspješan izvoz i ulazak na nova tržišta
|
|
|
U prva dva mjeseca brži rast uvoza od izvoza
|
|
|
Kina najveći izvor EU uvoza u 2006.
|
|
|
Hrvatski izvoznici krenuli sa serijom edukacije za izvoznike
|
|
|
U siječnju pokrivenost uvoza izvozom ispod 50%
|
|
|
Višak u robnoj razmjeni lani u samo sedam županija
|
|
|
Izvoz veći za 1,6 milijardi, uvoz za 2,9 milijardi USD
|
|
|
DZS: u 2006. porast broja prevezene robe i putnika
|
|
|
Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda povećan 29,3 posto, a uvoz 14,4 posto
|
|
|
Trgovinski deficit lani povećan za 12,2% na 8,8 mlrd eura
|
|
|
Hrvatska izvozna ofenziva od 22. siječnja
|
|
|
2. konvencija hrvatskih izvoznika pod visokim pokroviteljstvom
|
|
|
DZS: izvoz u jedanaest mjeseci 9,3 milijarde dolara, uvoz 19,6 milijardi
|
|
|
Gospodarstvo Bjelovarsko-bilogorske županije: rast izvoza i dobiti
|
|
|
Izvoz povećan za 1,2 milijarde, uvoz za 2,2 milijarde USD
|
|
|
Carinska unija za konkurentnost trgovine
|
|
|
Stopa rasta izvoza veća od porasta uvoza
|
|
|
Izvoz povećan za 917 milijuna, uvoz za 1,96 milijardi dolara
|
|
|
Hrvatskoj uskoro dodatne povlastice u trgovini s EU?
|
|
|
Rast izvoza i uvoza za 14,2 posto
|
|
|
Izjednačena stopa rasta izvoza i uvoza
|
|
|
U prvih osam mjeseci generiran deficit robne razmjene od skoro 6 milijardi eura
|
|
|
Izvoz u prvih osam mjeseci porastao za 16 posto
|
|
|
Na ZV-u predstavljena baza hrvatskih izvoznika
|
|
|
DZS: vanjskotrgovinski deficit gotovo 6,5 mlrd USD
|
|
|
Pokrivenost uvoza izvozom 46,8 posto
|
|
|
Rast proizvodnje i izvoza
|
|
|
Višak u robnoj razmjeni u pet županija
|
|
|
Loša struktura hrvatskog izvoza
|
|
|
Robna razmjena: pokrivenost uvoza izvozom 46,6 posto
|
|
|
Devet projekata Agencije za promicanje izvoza i ulaganja
|
|
|
Snažan rast poljoprivrednog izvoza
|
|
|
Stope rasta izvoza veća od porasta uvoza
|
|
|
|