21.05.2012.
Naknada za plastične vrećice donosi tri tisuće otkaza i ne štiti okoliš
Uvođenje naknade od dvije kune po plastičnoj vrećici direktno bi ugrozilo opstanak 50 tvrtki proizvođača plastičnih vrećica i njihovih tri tisuće zaposlenih, ne bi došlo ni do zaštite okoliša čije onečišćenje tim vrećicama uzrokuje najviše ljudsko ponašanje, a time se pogoduje i uvoznom lobiju posebno papirnatih i platnenih vrećica kojih u Hrvatskoj nema dovoljno i čija je proizvodnja puno skuplja i rizičnija za okoliš.
Upozorili su to predstavnici proizvođača plastičnih vrećica, Društva za plastiku i gumu, istoimeno Udruženje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) te Udruženje HUM-CROMA na današnjoj konferenciji za medije u Komori Zagreb.
Svi oni su iznenađeni najavama ministrice Mirele Holy te vjerujući da do toga ipak neće doći čekaju da ih ona skoro primi na razgovor, što je obećala, kazao je predsjednik HGK-ovog Udruženja Želimir Feitl naglasivši da bi s novom naknadom proizvodnja postala neisplativa.
Domaći proizvođači proizvode plastične vrećice za četiri lipe po komadu, godišnje proizvedu oko 4.000 tona tih vrećica od čega se više od polovice izvozi u brojne zemlje Europe, a već plaćaju naknadu od 1.500 kuna po toni.
To godišnje s obzirom na 2.400 tona plastičnih vrećica na hrvatskom tržištu iznosi oko 3,5 milijuna kuna, a Fond za zaštitu okoliša, kojemu se to uplaćuje, nije i ne organizira nikakav sustav prikupljanja tih vrećica što bi proizvođači, kako su danas najavili, da postoji odmah sve otkupili i reciklirali.
Važnije za okoliš od nove naknade bilo bi uvođenje odvajanja otpada po kućanstvima i strojeva za separiranje otpada po smetlištima, jer je ljudsko ponašanje i nebriga ono što te vrećice čini problemom, kazao je predsjednik HUM Croma Vladimir Ferdelji.
I on je kao i profesor Igor Čatić iz Društva za plastiku i gumu naznačio da se te vrećice proizvode od najčišćeg materijala koji je sto posto ponovo upotrebljiv i za čiju se proizvodnju ne koriste hektolitri vode i cijele šume kao u proizvodnji papirnatih i platnenih vrećica.
Čatić je za proizvodnju platnenih vrećica kazao i da je to jedna od najprljavijih proizvodnji zbog korištenja silnih kemikalija, da većina tih vrećica uopće nije prirodnog podrijetla kao i da ne zna kako bi se primjerice meso i riba ili neka druga vlažna roba iz trgovina iznosila u papiru ili platnu.
Romeo Deša, direktor iz Diokijeve tvrtke-kćeri DINA s Krka, koja proizvodi sirovinu za vrećice, istaknuo je da je bi uvođenje te naknade za tu proizvodnju bilo ravno tsunamiju te da zeleni totalno obmanjuju javnost o štetnosti plastičnih vrećica.
One nisu razgradive u prirodi, ali su pogodne za recikliranje i to je jedna od rijetkih proizvodnji za koju Hrvatska ne mora uvoziti sirovinu, i čiji izvoz od 25,4 milijuna dolara prošle godine znatno nadmašuje uvoz od 15,5 milijuna dolara, kazao je Deša.
|
|
Vlasnik tvrtke Optiplast iz Siska upozorio je da je već i sama priča o plastičnim vrećicama naštetila proizvodnji jer dobavljači više ne daju robu na odgodu, zaposleni počinju tražiti nove poslove, a tvrtke se moraju dodatno zaduživati za sirovinu. (H)
|
|
 |
|