13.05.2012.
Besplatne plastične vrećice od početka 2013. odlaze u povijest
Irska je 2002. prva u Europi uvela porez na plastične vrećice, a do danas im je potrošnja pala za 90 posto
Besplatne plastične vrećice neće biti dostupne kupcima u trgovinama i na tržnicama od početka iduće godine, kada bi trebao stupiti na snagu novi pravilnik kojim Ministarstvo zaštite okoliša i prirode namjerava uvesti "ekološki porez", to jest naknadu radi odvikavanja potrošača od korištenja tih teško razgradivih plastičnih proizvoda.
Ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy izjavila je za Hinu da bi se pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu trebao primjenjivati od 1. siječnja iduće godine, pošto se prihvati zakon o otpadu. Pravilnikom bi se uvelo i plaćanje naknade na plastične vrećice kojom se želi destimulirati potrošnja građana.
Ministrica Holy rekla je da visina naknade još nije utvrđena, a razmišlja se o dvije kune po vrećici koje bi se uplaćivale u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a bile bi namijenjene ostvarivanju projekata koji služe poboljšanju okoliša.
Željeli bismo da tih malih, laganih plastičnih vrećica više ne bude jer su veliki pritisak na okoliš, istaknula je Holy.
"Cilj je smanjiti pritisak na okoliš s obzirom na to da se plastične vrećice dugo razgrađuju, a zbog male težine, teško je kontrolirati njihovo odlaganje na deponijima. Ideja nije dodatno opterećivati građane novim nametom niti punjenje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nego osvještavanje javnosti kako bi se građani počeli odgovornije ponašati prema okolišu", poručila je ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy.
Koliko su plastične vrećice štetne za okoliš, pokazuje podatak po kojemu je za prirodnu razgradnju jedne vrećice potrebno čak sto godina i više, ovisno o uvjetima u kojima se razgrađuje.
U ministarstvu navode kako su neke zemlje zabranile uporabu plastičnih vrećica, a u Hrvatskoj se neće zabranjivati njihova uporaba, nego će se uvesti naknada radi destimuliranja njihove uporabe i u konačnici smanjenja opterećenja na okoliš.
Nakon donošenja zakona o otpadu, kažu u ministarstvu, mora se najkasnije u roku od godine dana donijeti novi pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. Podsjećaju da se po sadašnjem pravilniku za stavljanje plastičnih vrećica na tržište plaća naknada za njihovo zbrinjavanje od 1500 kuna po toni, a plaćaju je proizvođači i uvoznici koji svoje proizvode stavljaju na tržište u tim vrećicama. Naknada se plaća u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji se novcem koristi za financiranje zaštite i unaprjeđivanje okoliša.
Taj prijedlog ministrice Holy već je poduprla udruga "Prijatelji životinja", koja upozorava da se, za razliku od doba naših baka i djedova koji su cijeli život imali nekoliko trajnih torba za kupnju u gradovima, danas svakodnevno nemilice troši mnoštvo plastičnih vrećica koje su izrazito štetne za okoliš.
|
"Odluka Ministarstva zaštite okoliša i prirode o obveznoj naplati plastičnih vrećica, kroz pravilnik vezan uz novi zakon o otpadu, na tragu je suvremenih europskih i svjetskih inicijativa za zaštitu okoliša", navodi ta udruga i podsjeća da je povjerenik Europske unije za okoliš Janez Potočnik lani izjavio kako se razmatra mogućnost uvođenja zabrane plastičnih vrećica u sve zemlje EU-a te druge opcije - dodatni porez na plastične vrećice ili zakonska obaveza da se one kupcima naplaćuju.
Udruga navodi kako je Irska 2002. prva u Europi uvela porez na plastične vrećice, a do danas im je potrošnja pala za 90 posto. Kina, Izrael, Kanada, Južna Afrika, Australija te gradovi San Francisco, Los Angeles, Mumbai i drugi zabranili su uporabu plastičnih vrećica ili će to uskoro učiniti. Južna Afrika, Irska, Tajvan, Bangladeš, Butan, Ruanda i Zanzibar primjeri su zemalja u kojima su uvedene novčane kazne za one koji rabe te neekološke vrećice.
Zbog proizvodnje plastičnih vrećica, troše se prirodna bogatstva i energija, a one poslije pridonose gomilanju smeća, guše životinje u morima i nagrđuju plaže. Svake godine u svijetu se potroši više od 500 milijarda plastičnih vrećica, od kojih se zbog visokih troškova reciklira manje od jedan posto, a preostalih 99 posto završava u prirodi (mora, oceani, rijeke i jezera), gdje ubijaju stotine tisuća morskih životinja i ptica koje ih zamijene za hranu, upozorava udruga "Prijatelji životinja". (H)
|
|
 |
|