18.06.2008.
Pogoršanje odnosa u robnoj razmjeni
Pokrivenost uvoza izvozom je smanjena na svega 43,5 posto
Hrvatska je u prva četiri mjeseca ove godine na strana tržišta izvezla roba u vrijednosti od 21,5 milijardi kuna, što je za 6,9 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je uvoz istodobno povećan za znatno većih 14,4 posto na 49,4 milijarde kuna.
Pokrivenost uvoza izvozom tako je smanjena na svega 43,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
To je za 2,9 postotnih bodova manje nego u istom razdoblju godine prije (kada je pokrivenost iznosila 46,4 posto). Ujedno to je najniža stopa pokrivenosti uvoza izvozom u nizu zadnjih godina.
Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 27,9 milijardi kuna, što je za čak 21 posto veći manjak nego u istom razdoblju lani.
I analitičari Hrvatske gospodarske komore ukazuju da pokazatelji kretanja robne razmjene s inozemstvom u prva četiri mjeseca ove godine daju nešto lošiju sliku razmjene nego u prethodnim godinama.
Tako je u usporedbi sa istim razdobljima prethodnih pet godina međugodišnja stopa rasta izvoza (u kunama) među najnižima, a stopa rasta uvoza među najvišima pa je njihova razlika mjerena postotnim bodovima najnepovoljnija.
Posljedično, zabilježen je najdinamičniji međugodišnji rast robnog deficita, od 21 posto, kao i najmanja pokrivenost uvoza izvozom, od svega 43,6 posto, upozoravaju analitičari Centra za makroekonomske analize HGK u najnovijim "Gospodarskim kretanjima".
Rast izvoza u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje najviše je potaknut izvozom proizvodnje ostalih prometnih sredstava (povećanje za 23,2 posto na 2,6 milijardi kuna) među kojima prevladava izvoz brodova, zatim električnih strojeva i aparata (za 44,5 posto na 1,5 milijardi kuna), hrane i pića (za 12 posto na 1,6 milijardi kuna), strojeva i uređaja (za 7,4 posto na 1,7 milijardi kuna).
Istodobno je, međutim, izvoz nekih značajnih izvoznih grana smanjen. Izvoz naftnih derivata smanjen je za 12,4 posto (na 1,7 milijardi kuna), ribarstva (za 44,8 posto), namještaja (za 8,6 posto), odjeće (za 9 posto), električne energije (za 45,4 posto).
Značajan rast vrijednosti ukupnog uvoza pak ostvaren je i kao posljedica rasta cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, pa je tako vrijednost uvoza sirove nafte kao i uvoza naftnih derivata, koji čine oko 11 posto ukupnog uvoza, povećana za 20,9 posto na 5,4 milijarde kuna.
Najveći rast vrijednosti uvoza zabilježen kod uvoza ostalih prometnih sredstava, za 62,9 posto na 3,1 milijardu kuna (dijelom privremeni uvoz brodova radi remonta), potom motornih vozila (za 15,8 posto na 4,9 milijardi kuna), strojeva i uređaja (za 15,6 posto na 4,8 milijardi kuna) te kemikalija i kemijskih proizvoda (8,2 posto na 5 milijardi kuna).
|
Na kretanje ukupnog robnog izvoza bitno utječe izvoz u zemlje CEFTA-e, koje u ukupnom hrvatskom izvozu u prva četiri mjeseca ove godine sudjeluju sa 22,6 posto, a u tom je razdoblju zaustavljen i višegodišnji trend pada udjela izvoza u zemlje EU koji sada iznosi 61,9 posto.
Izvoz u EU povećan je za 1,1 milijardu kuna ili za 9,1 posto na 13,3 milijarde kuna. Izvoz u sedam zemlja članica CEFTA-e u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 4,9 milijardi kuna i bio je veći za 19 posto ili za 776 milijuna kuna u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Istodobno je ukupan izvoz u ostale zemlje smanjen pa se u tom smislu promijenila i struktura izvoza po ekonomskim grupacijama zemalja. (H)
|
|
|
|