|
|
 |
|
|
 |
02.07.2014.
Održana Liderova konferencija o izvozu 'Manje uvoza za više izvoza'
Josipović: potreban je "skok s motkom" kako bi izvoz dosegnuo predkrizne razine
Povećanje izvoza zaslužuje središnje mjesto u ekonomskoj politici i tome bi cilju trebalo posvetiti veće napore nego do sada, ocijenjeno je na današnjoj konferenciji "Manje uvoza za više izvoza", u organizaciji tjednika Lider.
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović kazao je kako je politika prepoznala važnost izvoza, ali da je za njegov značajniji oporavak potreban "skok s motkom" kako bi dosegnuo razine iz predkriznog razdoblja. Zbog toga su, kaže Josipović, neophodni pojačani napori Vlade i izvoznika.
Josipović je izvoznicima ponudio svoje i usluge svoga ureda, gdje god se ukaže potreba za političkim nastupom u otvaranju tržišta.
Predsjednik kaže kako ohrabruju pokazatelji o rastu izvoza u nekoliko zadnjih mjeseci, ali da ne treba izgubiti iz vida točku usporedbe koja ukazuje na to da smo još daleko od rezultata prije krize.
Pojave koje otežavaju izvoz, prema njegovim su riječima, deindustrijalizacija, nekonkurentnost i slaba organiziranost izvoznika. Stoga ih je pozvao na osnivanje konzorcija i oblikovanje zajedničkih ponuda na natječajima.
Pored toga, drži da je otvorena i mogućnost plasmana hrvatskih proizvoda putem međunarodnih trgovačkih kompanija, što je posebno aktualno nakon Agrokorova preuzimanja Mercatora.
Zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović istaknuo je kako je Vlada prepoznala važnost izvoza kao motora oporavka, osnivanjem Povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva i donošenjem Akcijskog plana za izvoz. Klisović je kazao i kako se intenzivno radi na stvaranju gospodarske diplomacije, koja je već polučila prve rezultate u vidu 900 potpomognutih izvoznih projekata u zadnjih devet mjeseci.
No, ekonomski analitičar Žarko Primorac upozorava da hrvatski izvoz ipak dugoročno stagnira te je trenutno na razini iz 2007. godine. Primorac upozorava i na promjene u zemljopisnoj usmjerenosti izvoza, pri čemu s godinama opada izvoz u zemlje EU-a, a povećava se u druge zemlje, uglavnom u regiji.
Hrvatski izvoz po njegovim riječima obilježava i niska tehnološka složenost izvoznih proizvoda, kao i činjenica da je, mjeren po stanovniku, najniži u Europskoj uniji. Primorac smatra da bez radikalne usmjerenosti ekonomske politike na izvoz, ne može biti njegova značajnijeg dugoročnog oporavka te će na njega i dalje utjecati deindustrijalizacija, problemi s konkurentnošću i tečajna politika.
|
Potrebno je provesti krupne reforme da bi se potakao izvoz
U nastavku prve Liderove konferencije o izvozu 'Manje uvoza za više izvoza', ekonomist Žarko Primorac na panelu 'Izvoziti, izvoziti, izvoziti' kazao je kako uvoz nikada ne može biti velik, dok izvoz može biti malen.
Stoga je nužno imati aktivnu izvoznu kampanju, sličnu britanskoj koja nastupa pod parolom 'izvozi ili umri'. Primorac upozorava kako je hrvatski izvoz po stanovniku nizak i iznosi samo 2256 eura, dok isti iznos u Sloveniji premašuju 12.000 eura.
Velika kontroverza prema Primorčevim riječima je i devizni tečaj: –Mislim da je tečaj element konkurentnosti izvoza jer se po njemu formira cijena. Mi u suštini imao i više nego fiksni tečaj. Postavlja se pitanje koliko je to konkurentno obzirom da su troškovi poslovanja u zadnjih 20 godina jako porasli, a tečaj oscilira u rasponu od pet posto.
Izvoz se može povećati kratkoročnim mjerama poput olakšanog financiranja, boljeg upravljanja troškovima i povezivanjem u klastere. Dugoročno potrebna je preorijentacija izvozne paradigme uz provođenje krupnih reformi poput obrazovne i industrijske. Zaključno, devizni tečaj treba oprezno usladiti s drugim politikama. Zemlja koja je uspjela u stvaranju uspješne izvozne politike je Finska, koja je u devedesetima provela znatne reforme da bi danas dostigla izvoz od 70 miljardi eura te brojku od 13 klastera.
Na prvom od tri okrugla stola okupili su se članovi Liderova Kluba izvoznika; Tea Martinčić iz Hypo-Alpe-Adria banka, Đuro Njavro, dekan ZŠEM-a, Vatroslav Sablić, predsjednik Uprave Elke, Tihomir Premužak, predsjednik Uprave Vetropack straže, Ivan Topčić, direktor Tim kabela.
Sablić je kazao da je Elka jako puno izvozi u Veliku Britaniju i Rusiju, ali i gotovo sve ostale dijelove svijeta te da su u pola godine izvezli 90 posto svoje proizvodnje. Premužak je dodao da Vetropack izvozi oko 70 posto svoje proizvodnje te da mu je ključno tržište talijansko. Tim Kabel je, pak, tipična mlada obiteljska tvrtka koja se uspjela izvozno orijentirati. Prije tri godine izvozila je samo u BiH, a u prvoj polovici ove godine bili su prisutni u 37 zemalja.
Martinčić se osvrnula na nesklonost preuzimanju rizika koja je u krizi znatno povećana: – Strah od rizičnih investicija još je veći kada se financiraja proizvodnja. No mi ipak možemo našim proizvođačima u nastupu na stranim tržištima. U našem portfelju izvoznici sudjeluju sa oko 30 posto udjela i drago nam je sudjelovati u takvim projektima. Nastojimo i poboljšati našu ponudu za male klijente i spremni smo pomoći dobrim klijentima koji nađu tržište i naprave dobre planove.
|
Na pitanje koliko imaju domaćih, a koliko stranih komponenti i dobavljača u izvoznim proizvodima, Sablić je kazao kako su prisiljeni uvoziti komponente jer su domaći dobavljači nestali. Premužak tvrdi da u svim poslovima želi uposliti domaće resurse, no staklarstvo je takva industrija u kojoj je specijalne strojeve moguće nabaviti jedino na stranim tržištima. Strateške sirove i energije su prilika za domaće dobaljače koji bi se trebali uz pomoć države trebali angažirati i dati ponude jer Vetropack pijesak uzvozi iz Poljske i Češke, a plin se kupuje u Sloveniji jer je jeftiniji.
Topčić je problem premale zastupljenosti domaćih dobavljača u izvoznih proizvoda objasnio previsokom cijenom domaće robe, koja bi mogla biti niža kada bi se proizvođači počeli udruživati. –Možemo pomoći jedni drugima, ali ne na način da izmišljamo toplu vodu već da podijelimo kontakte koje imamo u inozemstvu. To nitko ne koristi – upozorava Topčić.
Njavro se upitao čemu skuplje plaćati domaći proizvod i izgubiti konkuretnost te pritom tražiti pomoć Vlade: -Posao tvrtke je da uspješno posluje, a posao Vlade je da vodi nacionalnu ekonomsku politiku. Miješanje te dvije ideje vodi do lošeg rezultata. Siguran sam da bi svaka od tvrtki prihvatila domaćeg dobavljača da je par posto skuplji nego strani.
Sablić je dodao da je za opstanak u izvozu bitna konkurentnost, kako vlastitog proizvoda, tako i dobavljača, međutim država je ta koja mora stvoriti konkurentno okruženje i naći način da pomogne kao što Turska radi subvencijama.
Mato Crkvenac zamjerio generalni nedostatak planiranja u javnom i privatnom sektoru: -Žao mi je što se više nisam posvađao u Račanovoj Vladi po tom pitanju. Mi ni sada nemamo širi gospodarski plan. Drugi je problem ostvarivanje plana. Stalno postoji osjećaj da nema koordinacije i uspjeha, neki rezultatiti gospodarske diplomacije postoje ali na to se predugo čeka. Treće, velik problem je upravljanje razvojem tvrtki koje nije jednostano niti lako rješivo.
Na drugoj panel diskusiji sudjelovali su Damir Bulić, predsjednik Uprave Kraša, Marko Fresl, predsjednik Uprave Lukapsa, Ivo Markotić, predsjednik Uprave Badela 1862, Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke, Marko Smetiško, predsjednik Uprave Genere, Manuela Šola, direktorica Abrakadabre i Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke.
|
Mršić je pozdravio skupove o izvozu i sve veću osvješnost javnosti o značaju izvoza bez kojeg nema gospodarskog rasta. Što se tiče Podravke, ona je lani u izvozu rasla šest posto. U prvom kvartalu snažno je rasla prodaja u Rusiji i Češkoj, međutim devalvacija u te dvije zemlje poništila je dobar dio zarade kada se ona pretvori u kune. ACG Lukaps, jedan od najvećih europskih proizvođača kapsula, 2008. godine imao je kapacitet od 1,8 milijardi kapsula, ove godine planira ih proizveti šest milijardi, a do 2017. 12 milijardi.
To će se ostvariti novim investicijama od 20 milijuna eura, istaknuo je Fresl i napomenuo kako je u cijelom izvoznom poslu vrlo važno obrazovanje i što veći broj inžinjera kojih je u Hrvatskoj premalo.
Što se Badela tiče, unatoč predstečajnoj nagodbi, poslovanje i izvoz su postojani. U budućnosti bi se trebala otvoriti i tržišta na istoku, posebice Kina, Poljska i Rusija. Smetiško je objasnio kako je Genera zapravo velika tvrtka sa malim izvozom; udio izvoza u ukupnom prihodu je oko 50 posto što je prilično dobar rezultat obzirom na farmaceutsku industriju koja je prilično regulirano.
– Planiramo biti prisutni u 120 zemalja i vjerujemo da ćemo uspjeti. Imamo jako puno domaćih dobavljača, napravili smo značajne uštede sa energentima, plin je pojeftinio oko 40 posto, jedino je struja još uvijek skupa - kazao je.
Zaključno, Šola je objasnila kako i komunikacije agencije mogu nastupati u inozemstvu. Hrvatsko je tržište premalo za takvu vrstu biznisu, zbog čega je njena kompanija na vrhuncu krize morala otvarati strana tržišta: –Prvi izlazak u inozemstvo je težak, pun promašaja i pogrešaka. Svi su nam se čudili kako hrvatska agencija dolazi u Srbiju. Znali smo da nećemo dobiti srpske kompanije no nadali smo se da će nam pristupiti hrvatske kompanije. To se nije dogodilo i to je bila ključna greška. Sada imamo samo strane klijente u Srbiji. (Hina i Lider)
|
|
 |
|
|
 |
|
U šest mjeseci izvoz porastao 2,9, a uvoz 3,1 posto
|
|
|
DZS: Robni izvoz u prvih pet mjeseci porastao 4,3 posto, uvoz 4,7 posto
|
|
|
Rast izvoza ubrzao u prvih šest mjeseci na 11,5 posto
|
|
|
DZS: izvoz u prvih pet mjeseci povećan 10,9 posto
|
|
|
DZS: rast izvoza u prvih pet mjeseci 9,5 posto
|
|
|
Rast izvoza u prva četiri mjeseca 11,4 posto
|
|
|
Ministar Lalovac: izvoz raste, veseli i rast potrošnje, vidjet ćemo...
|
|
|
DZS: robni izvoz viši za 9,1 posto, uvoz porastao 5,2 posto
|
|
|
Hrvatski izvoz u osam mjeseci porastao 10,5, u kolovozu samo 1,5 posto
|
|
|
Izvoz i dalje raste po višim stopama od uvoza
|
|
|
Robni izvoz u prva dva mjeseca rastao brže od uvoza
|
|
|
Predstavljen potentan međunarodni kanal izvoza roba i usluga
|
|
|
DZS: Pad izvoza i uvoza u prvom tromjesečju
|
|
|
Josipović otvorio novi pogon tvrtke PIP vrijedan 30 milijuna eura
|
|
|
Međunarodna konferencija o sajmovima u funkciji povećanja izvoza
|
|
|
Veći rast izvoza od uvoza
|
|
|
SAD: Neočekivano brz rast od 3,1%
|
|
|
Izvoznici: poboljšanje izvozne klime
|
|
|
Izvoz stagnira, uvoz raste
|
|
|
RBA: Ne očekuje se značajniji rast uvoza i izvoza
|
|
|
DZS: Pad izvoza
|
|
|
DZS: Pad izvoza
|
|
|
Top 10 najvećih hrvatskih izvoznika
|
|
|
Pad izvoza, rast uvoza
|
|
|
Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom 13 mlrd kuna
|
|
|
DZS objavio ispravljene podatke o robnoj razmjeni
|
|
|
U siječnju izvezeno robe za 5 mlrd kuna, uvoz 8 mlrd kuna
|
|
|
Prehrambena industrija traži koncesije na istoku
|
|
|
Vodič kroz promjene u vanjskoj trgovini nakon pristupanja Hrvatske EU
|
|
|
U 2011. pokrivenost uvoza izvozom 60,3 posto
|
|
|
Izvoz 2,9 posto veći nego lani
|
|
|
Rast izvoza 2,9 posto, uvoza 1,9 posto
|
|
|
Zarada od izvoza po zaposlenom u Hrvatskoj 541 eura
|
|
|
Rast izvoza u rujnu 7,4 posto
|
|
|
Robna razmjena: Deficit u prvih sedam mjeseci 25 mlrd kuna
|
|
|
Rast izvoza veći od porasta uvoza
|
|
|
Hrvatski izvoz povećan za 5,4 posto
|
|
|
Najveći suficit robne razmjene u Istarskoj županiji
|
|
|
RH gubi tržište od 25 milijuna ljudi
|
|
|
Izvoz Hrvatske u pet mjeseci porastao 5,4, a uvoz 5 posto
|
|
|
EU glavno hrvatsko tržište
|
|
|
DZS: Izvoz u prva četiri mjeseca 9% viši nego lani
|
|
|
Izvoz ponovno u plusu
|
|
|
Pokrivenost uvoza izvozom 61,7 posto
|
|
|
Ferdelji: Iz krize ćemo izaći, samo uz koju cijenu
|
|
|
U 2010. značajno porastao robni izvoz
|
|
|
RBA Analiza: Deficit robne razmjene ponovno pada
|
|
|
Lučić: Agrokor dogovora mesni biznis u Rusiji
|
|
|
Kosor: Izvoz u osam mjeseci porastao za 13,4 posto
|
|
|
Rast izvoza i pad uvoza u prvih sedam mjeseci
|
|
|
DZS: Dvije trećine županija povećalo izvoz
|
|
|
DZS: Izvoz u pet mjeseci porastao 8,6 posto
|
|
|
DZS: Pad izvoza i uvoza u veljači
|
|
|
DZS: Izvoz u siječnju rastao 13 posto na 4,3 mlrd kuna
|
|
|
DZS: Lani jedanaest županija s viškom u robnoj razmjeni
|
|
|
DZS: Hrvatski izvoz lani smanjen 20 posto
|
|
|
Robna razmjena: Izvoz pao preko 22 posto na 6,9 mlrd eura
|
|
|
Godina iza nas u znaku poražavajućih brojki
|
|
|
Sve više županija s vanjskotrgovinskim suficitom
|
|
|
Sabor dao potporu programu kreditiranja izvoza
|
|
|
U šest mjeseci izvoz niži 17,5 posto, a uvoz 26,3 posto
|
|
|
Vanjskotrgovinski deficit Hrvatske pao na 18,6 mlrd kuna
|
|
|
Trgovinska blokada Hrvatske ujedinila BiH
|
|
|
Tek idući tjedan o uklanjanju trgovinskih zapreka BiH
|
|
|
PBZ Tjedne analize: Snažno smanjenje robne razmjene
|
|
|
Raste izvoz priobalnih županija
|
|
|
Pokrivenost uvoza izvozom 50 posto
|
|
|
Uvozne cijene lani porasle za 7,9 posto, izvozne za 4,6 posto
|
|
|
PBZ analize: Pad izvoza u zadnjem lanjskom tromjesečju
|
|
|
Pokrivenost uvoza izvozom pala na 45,9 posto
|
|
|
Robni deficit veći za 13,9 posto
|
|
|
Trgovinski deficit porastao 5 posto
|
|
|
Rast izvoza i dalje niži od rasta uvoza
|
|
|
Savjetovanje o mogućnostima poslovanja u zemljama Bliskog istoka
|
|
|
Uvoz i dalje raste brže od izvoza
|
|
|
Snažan rast izvoza 22,4 posto
|
|
|
Robni deficit 42,9 mlrd kuna
|
|
|
Deficit Hrvatske veći za 16,7 posto
|
|
|
Stručni skup o izazovima hrvatskog izvoza
|
|
|
Pokrivenost uvoza izvozom 43,6 posto
|
|
|
Pogoršanje odnosa u robnoj razmjeni
|
|
|
Povećan trgovinski deficit
|
|
|
PBZ analize: Pokrivenost uvoza izvozom pala na 42 posto
|
|
|
Održana 3. Konvencija HIZ-a
|
|
|
RBA: Nastavak nepovoljnih trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni s inozemstvom
|
|
|
Nove internetske stranice o kontroli izvoza
|
|
|
Samo pet županija ostvarilo višak u robnoj razmjeni
|
|
|
Na RH tržištu prevladava roba iz Italije, Njemačke, Rusije i Kine
|
|
|
Pokrivenost uvoza izvozom lani 47,9 posto
|
|
|
Robna razmjena: Pokrivenost uvoza izvozom 47,9 posto
|
|
|
Deficit robne razmjene 8,2 milijarde eura
|
|
|
Vanjskotrgovinski deficit Zagreba 40,7 mlrd kuna
|
|
|
Hrvatski izvoz u BiH u deset mjeseci milijardu eura
|
|
|
Usporen izvoz u EU
|
|
|
DZS: Zagreb ostvaruje 35 posto hrvatskog izvoza
|
|
|
U prva tri tromjesečja deficit robne razmjene 7,3 mlrd eura
|
|
|
Robna razmjena: Pokrivenost uvoza izvozom 46,7 posto
|
|
|
DZS: Pokrivenost uvoza izvozom 47,1 posto
|
|
|
DZS: Vanjskotrgovinski suficit u pet županija
|
|
|
DZS: I u prvom polugodištu uvoz rastao brže od izvoza
|
|
|
Uvoz u prvih šest mjeseci rastao brže od izvoza
|
|
|
Rast izvoza u eurima 7,3 posto, uvoza 11,2 posto
|
|
|
Deficit robne razmjene 15,4% viši u prvih pet mjeseci
|
|
|
Pokrivenost uvoza izvozom 46,4 posto
|
|
|
Deficit u robnoj razmjeni premašio 2,9 mlrd dolara
|
|
|
U prvom tromjesečju uvoz veći 17,4 posto
|
|
|
Hrvatski izvoznici: uspješan izvoz i ulazak na nova tržišta
|
|
|
U prva dva mjeseca brži rast uvoza od izvoza
|
|
|
Kina najveći izvor EU uvoza u 2006.
|
|
|
Hrvatski izvoznici krenuli sa serijom edukacije za izvoznike
|
|
|
U siječnju pokrivenost uvoza izvozom ispod 50%
|
|
|
Višak u robnoj razmjeni lani u samo sedam županija
|
|
|
DZS: u 2006. porast broja prevezene robe i putnika
|
|
|
Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda povećan 29,3 posto, a uvoz 14,4 posto
|
|
|
Trgovinski deficit lani povećan za 12,2% na 8,8 mlrd eura
|
|
|
Hrvatska izvozna ofenziva od 22. siječnja
|
|
|
DZS: izvoz u jedanaest mjeseci 9,3 milijarde dolara, uvoz 19,6 milijardi
|
|
|
Izvoz povećan za 1,2 milijarde, uvoz za 2,2 milijarde USD
|
|
|
Stopa rasta izvoza veća od porasta uvoza
|
|
|
Izvoz povećan za 917 milijuna, uvoz za 1,96 milijardi dolara
|
|
|
Rast izvoza i uvoza za 14,2 posto
|
|
|
Izjednačena stopa rasta izvoza i uvoza
|
|
|
U prvih osam mjeseci generiran deficit robne razmjene od skoro 6 milijardi eura
|
|
|
Izvoz u prvih osam mjeseci porastao za 16 posto
|
|
|
DZS: vanjskotrgovinski deficit gotovo 6,5 mlrd USD
|
|
|
Pokrivenost uvoza izvozom 46,8 posto
|
|
|
Rast proizvodnje i izvoza
|
|
|
Višak u robnoj razmjeni u pet županija
|
|
|
Loša struktura hrvatskog izvoza
|
|
|
Robna razmjena: pokrivenost uvoza izvozom 46,6 posto
|
|
|
Devet projekata Agencije za promicanje izvoza i ulaganja
|
|
|
Snažan rast poljoprivrednog izvoza
|
|
|
Stope rasta izvoza veća od porasta uvoza
|
|
|
|