12.05.2010.
Subvencije problematičnih izvoznika
Brodogradnja je 2008. ostvarila izvoz od 9,5 milijardi kuna, ali uz subvenciju od 2,1 mlrd kuna, pa je jasno da je taj sektor umjetno konkurentan. Još je lošije u poljoprivredi i ribarstvu koji su uz subvenciju od 3,5 mlrd izvezli tek 1,4 mlrd kuna, pokazuje analiza Hrvatskih izvoznika
Ako je suditi prema najuspiješnijim izvoznicima koje je u utorak nagradila njihova interesna udruga, u Hrvatskoj se isplati proizvodnja transformatora, fotonaponskih modula, tehnologije za nuklearne elektrane, dijelova i sklopova za automobilsku industriju, električnih kabela, hidrauličnih preša, cementa...
Isplati se proizvoditi i izvoziti staklenu ambalažu, pa čak i cipele. Među uspješnim izvoznicima godinama se, naime, nalazi i Ivančica, tvrtka za proizvodnju obuće koja je razvila dva uspješna brenda i koje izvozi u 15 zemalja.
Isplativa može biti i gradnja brodova, pokazao je Uljanik čiji je izvoz u 2009. iznosio ukupno 2,1 milijardi kuna. Uljanik je napravio dobar posao u Velikoj Britaniji u kojoj je prodao svoje jaružare, tehnički vrlo složene brodove koji služe za produbljivanje plovnih putova.
Uljanik je, poznato je, u domaćim uvjetima ipak iznimka. Prema podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) u 2008. brodogradnja je ostvarila izvoz od 9,5 milijardi kuna, ali uz subvenciju od 2,1 milijardi kuna pa je jasno da je cijeli sektor umjetno konkurentan.
"Sektor poljoprivrede i ribarstva još je problematičniji. U 2008. ostvario izvoz od 1,4 milijardi kuna, ali uz subvenciju od 3,5 milijardi kuna. To znači da se na svake dvije uložene kune dobila jedna", kaže Ante Babić, potpredsjednik Hrvatskih izvoznika koji je analizirao hrvatski izvozni potencijal.
|
Hrvatski potencijali
Prema Babićevoj ocjeni, Hrvatska ima izrazite komparativne prednosti i potencijal u proizvodnji metalnih cisterni, rezervoara i sličnih posuda, proizvodnji igara i igračaka, metalnih konstrukcija i njihovih dijelova, motora i turbina, ali ne za zrakoplove i motorna vozila. Vrlo isplativa bi mogla biti gradnja čamaca za razonodu i sportskih čamaca.
Među potencijalno najisplativijim uslugama su ostalo novčarsko poslovanje, gradnja cesta i autocesta, pomorski i obalni prijevoz putnika, prekrcaj tereta i pravne djelatnosti.
Do ovakve preporuke Babić je došao na temelju mjerenja indeksa Intra-industrijske trgovine (IIT) koji mjeri saldo (izvoz minus uvoz) prema odnosu ukupne trgovine u nekom sektoru.
Na temelju statističkih podataka za razdoblje 2000.-2008. Babić je utvrdio da potpuno pozitivan IIT imaju: šumarstvo, ribarstvo, duhan, ostala prijevozna sredstva.
Blago negativan IIT imaju: vađenje kamena, hrana i piće, tekstil, odjeća, drvo, tisak.
Proizvodnja i usluge iz tih sektora mogu, dakle, biti konkurentni na inozemnim tržištima, dok prema Babićevoj ocjeni, tendenciju pada pokazuju uzgoj goveda i bivola, proizvodnja građevna stolarije, ostalog namještaja, željezničkih lokomotiva i tračničkih vozila, prateće djelatnosti u prijevozu, tehničko ispitivanje i analiza.
Za razliku od ovakvih sektorskih analiza i preporuka, međunarodna organizacija UNCTAD objavljuje liste dinamičnih proizvoda kao svojevrsni vodič o tome što se najviše traži na svjetskom tržištu. Dinamični proizvodi su oni kojima u dužem razdoblju, obično u 20-ak godina, raste i obujam i cijena u svjetskoj trgovini.
|
Najtraženiji proizvodi u svijetu
UNCTAD-ovi podaci za razdoblje od 1990. do 2009. godine otkrivaju tako da se u svijetu najviše trgovalo tranzistorima i poluvodičima (prosječni godišnji rast iznosi 16,3%), računalima, dijelovima računala i uredskim strojevima (prosječni godišnji rast je oko 15%).
|
Prosječni godišnji rast od oko 12% imaju oprema za opskrbu električnom energijom, električni strojevi i uređaji, utičnice i osigurači, telekomunikacijska oprema, glazbeni instrumenti, medicinski instrumenti. Optički instrumenti traženi su još i više (rast je oko 14% godišnje).
U prehrambenoj industriji najviše se traže pripravci od žitarica, pripravci od šećera, čokolade, razni prehrambeni pripravci i dodaci - u svjetskoj trgovini oni ostvaruju godišnji rast ne manji od 10%, dok bezalkoholna pića imaju prosječni godišnji rast od 12,2%.
Zanimljiv je podatak da su na svjetskom tržištu vrlo traženi stara konfekcija i krpe. Trgovina tim sirovim materijalom cijenom i volumenom raste po godišnjoj stopi od, 8,7 posto.
I Hrvatska sve više izvozi otpad. Prema podacima Centra za makroekonomske analize HGK u prva tri mjeseca ove godine zabilježen značajni rast vrijednosti izvoza otpadaka raznih metala i palete. Taj je izvoz uz brodove i naftu najviše utjecao da statistika zabilježi rast od 3% u odnosu na isto razdoblje lani.
Ipak, još se uvijek kod većeg broja djelatnosti bilježi pad vrijednosti izvoza pri čemu se najviše ističu smanjenje izvoza električne opreme, najvećim dijelom transformatora i dijelova za transformatore, zemnog plina te strojeva i uređaja, navode u HGK. (Bankamagazin)
|
|
 |
|