04.11.2009.
Šuker: Imam samo 14 mlrd kuna
Ivan Šuker ponovio je kako je 99 od 113 milijardi kuna, zakonski predodređeno i dodao: "Stvorili smo obaveze i prava koja moramo ispuniti, jer ukoliko to ne učinimo stići će nam tužbe"
Hrvatski izvoznici sve teže trpe pritisak krize: analiza na primjeru izvoza investicijske opreme pokazala je da je njihova konkurentnost pala osam posto, rekao je predsjednik Uprave Končara i predsjednik udruge Hrvatskih izvoznika Darinko Bago na okruglom stolu Izvoznici i proračun koji je organizirala udruga.
Uvod u raspravu bilo je predavanje Siniše Grgića u kojem je nastojao demistificirati "zablude" da su poljoprivreda, turizam i brodogradnja vodeće hrvatske izvozne grane.
Sve tri grane, tvrdi Grgić, izvozni uspjeh temelje na subvencijama i uvozu: "Svakih 100 kuna izvoza u poljoprivredi sadrži 33 kune koje je zaradio netko drugi, a "čuvanjem" jednog mjesta u brodogradnji gubimo tri radna mjesta u nekom drugom sektoru".
Ukupno se za subvencije, donacije i državne potpore izdvaja 14,8 milijardi kuna, od čega lokalnoj upravi odlazi 5 milijardi, poljoprivredi 4 milijarde, željeznici 2,5 milijarde, a brodogradnji - uključujući tekuće gubitke - 1,6 milijardi kuna.
Izvoznici žele drastično smanjenje subvencija, državnih potpora i poticaja, rasterećenje gospodarstva, posebno izvoznika, te predlažu da se dio sredstava koji bi se time oslobodio preusmjeri u razvoj novih programa za izvoznike.
Država bi uz to trebala svake godine dokapitalizirati Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR) s 500 milijuna kuna kako bi održala, odnosno snizila kamatne stope za izvozne programe.
Ministar financija Ivan Šuker ponovio je već mnogo puta rečenu tvrdnju kako je 87 posto proračuna, odnosno 99 od 113 milijardi kuna, zakonski predodređeno.
"Stvorili smo obaveze i prava koja moramo ispuniti, jer ukoliko to ne učinimo stići će nam tužbe". Tako u proračunu ostaje slobodno tek 14 milijardi kuna za eventualne preraspodjele. Šuker je najavio kako će iznos za poticaje koje izvoznicima dodjeljuje Ministarstvo gospodarstva ostati na ovogodišnjoj razini od 220 milijuna kuna, dok je za preraspodjelu ostalih sredstava nužno postići konsenzus među koalicijskim partnerima, što neće biti lako - da bi netko dobio, drugome treba oduzeti
Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, smatra kako je mnogo teže napraviti konkurentan proizvod, a poslije se može "pumpati" novac. Sadašnje subvencije koriste se za pokrivanje gubitaka, umjesto za restrukturiranje, dodao je Jurčić, istaknuvši da nema izvoza bez čvrstog domaćeg tržišta.
|
Ni Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta ne smatra kako subvencije u ovom trenutku glavni problem. Mi nemamo ni ljudi ni institucija za potporu izvozu, nismo odredili prioritete, a sustav je rascjepkan i podložan "not in my backyard" razmišljanju, rekao je Lovrinčević.
Svi smo za reforme, ali kad priča dođe do dobavljača počinjemo se premišljati. Promjene bi trebale krenuti od obrazovnog sustava, promjene upisnih kvota na fakultetima u korist inženjera na uštrb društvenih znanosti te od uspostave umreženog sustava za potporu izvoznici. Nakon toga treba razmišljati o financijskom dijelu.
"Naša ekonomija ovisna je o likvidnosti velikih državnih poduzeća i taj sustav traje već godinama. Tako je bilo lakše. Da bismo ga promijenili trebaju nam godine, a mi vremena nemamo", rekao je Lovrinčević.
HBOR u prvih devet mjeseci ove godine odobrila je izvoznicima 3,4 milijarde kuna kredita, odnosno 36 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, rekao je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev. Banka je također isplatila 59 odšteta izvoznicima za osiguranje izvoza u ukupnom iznosu od 15 milijuna kuna.
Ni ova rasprava nije prošla bez spominjanja tečaja kao jedne od glavnih barijera za izvoznike, no ministar Šuker odgovorio je da kada se ulazi u takve rasprave treba razmišljati o cjelokupnoj slici."Pretpostavimo da euro vrijedi osam ili deset kuna.
Što bi se tada dogodilo s kreditima građana? Koliko bi porasla glavnica i kamatne stope na zaduženja poduzetnika i državnog proračuna?! Izvoznicima se može pomoći kroz određene poticaje, a tečaj i stabilnost kune bolje da ne spominjemo", zaključio je Šuker. (Bankamagazin)
|
|
|
|