22.07.2010.
Inozemni vjerovnici okreću se izvoznicima
Trenutni poticajni uvjeti financiranja izvoza su spontani, a nisu posljedica organiziranih i koordiniranih aktivnosti ekonomske politike, primjećuje glavni ekonomist RBA Anton Starčević
Svjetska financijska kriza i nastavna recesija hrvatskog gospodarstva promijenila je dosadašnje odnose na tržištu, a jedan od rezultata izmijenjenih uvjeta poslovanja domaćih poduzeća je i promjena u strukturi zajmoprimaca inozemnih kredita.
Iz podataka Fine i HNB-a vidljivo je da su inozemni vjerovnici reagirali na pad aktivnosti u sektorima nerazmjenjivih dobara (građevinarstvo, nekretnine, veleprodaja i maloprodaja) tako što su novoodobrene kredite iz tih djelatnosti preusmjerili u djelatnosti međunarodno razmjenjivih dobara koje su zabilježile blagi rast.
Glavni ekonomist SG Splitske banke Zdeslav Šantić ističe kako navedena promjena u strukturi zajmoprimaca inozemnih kredita ne iznenađuje jer je Hrvatska bilježila najznačajniji rast upravo u segmentu maloprodaje i tržišta nekretnina, a kriza je otkrila da su takvi trendovi, odnosno dvoznamenkasti rast prodaje i cijena nekretnina, neodrživi.
Kada gledamo buduća kretanja u maloprodaji moramo biti svjesni da ni nakon oporavka domaćeg gospodarstva, pa čak i zaposlenosti, ne treba očekivati rast kakav smo imali prije krize, ističe Šantić i dodaje da se slični trendovi očekuju i na tržištu nekretnina gdje će biti potreban i duži vremenski rok da se „raščisti“ višak ponude stambenog prostora.
Poduzeća iz skupine nerazmjenjivih dobara nadomjestila su svoju potražnju pojačanim zaduživanjem kod domaćih banaka koje su se od valutnog rizika zaštitile tečajnim indeksiranjem kredita, a rizik su preuzela poduzeća.
Većina tih kredita odobrena je tvrtkama koji posluju u sektoru međunarodno nerazmjenjivih dobara i stoga uglavnom imaju prihode izražene u kunama. S druge strane, poduzeća koja generiraju značajne devizne prihode krajem protekle godine okrenula su se jeftinijim inozemnim izvorima financiranja.
"Izvozno orijentirana poduzeća su uglavnom konkurentnija i financijski zdravija od onih orijentiranih na domaće tržište, stoga je jasno i opravdano da navedene tvrtke koriste mogućnost jeftinijeg zaduživanja u inozemstvu, iako će ono i dalje ostati ispod razina zabilježenih prije krize", ističe Šantić koji prognozira da će upravo ta poduzeća, s obzirom na ograničenja domaće potražnje u srednjem roku, ranije izaći iz krize.
|
Nažalost, proces jačanja atraktivnosti izvoznika kod inozemnih kreditora nije posljedica provedbe osmišljene ekonomske politike, niti ostvarivanja boljih poslovnih rezultata tih poduzeća, koji su principu ostali isti kao i u razdoblju prije krize, već pada slabijih poslovnih rezultata poduzeća orijentiranih na domaće tržište te viška likvidnosti na inozemnom financijskom tržištu, primjećuje glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević.
Drugim riječima, trenutni poticajni uvjeti financiranja izvoza su spontani, a nisu posljedica organiziranih i koordiniranih aktivnosti ekonomske politike.
"Doseg promjena u strukturi kreditiranja stoga je ograničen i po trajanja i po pozitivnom učinku na izvoznike", ističe Starčević, koji smatra da će se taj proces nastaviti dok se uspješno ne provedu mjere za oporavak gospodarstva.
Glavni ekonomist RBA ističe da se dugotrajno i učinkovito poticanje izvozne orijentacije poduzeća ne može ostvariti bez povećanja konkurentnosti domaćih poduzeća, a to uključuje provedbu dubljih strukturnih reformi kojima će se uz smanjenje troškova radne snage (kroz smanjenje poreza i doprinosa na dohodak od rada), infrastrukture (kroz povećanje kvalitete i smanjenje cijene usluga javnog sektora i druge infrastrukture), te financiranja (kroz prateće mjere monetarne politike), povećati motivacija poduzetnika na realizaciju na globalnom tržištu.
Hrvatska se može transformirati u izvozno orijentirano gospodarstvo isključivo kroz dugoročni proces koji bi uključivao reforme u brojnim segmentima gospodarstva, a to će ovisiti i o dinamici restrukturiranja cjelokupnog gospodarstva.
"Procesi restrukturiranja morali bi biti vođeni od strane države i to kroz promjene u načinu dodjele državnih subvencija (npr. za istraživanje ino-tržišta, razvijanje branda, ulaganja u ljudski kapital, modernizaciju proizvodnje, poticanje stvaranja izvoznih konzorcija, itd.)", nadovezuje se Šantić. Nadalje, potrebno je značajno smanjiti administrativne barijere i to kroz reformu i povećanje efikasnosti javne uprave, a jedna od značajnijih reformi je zasigurno i reforma poreznog sustava (smanjenje doprinosa i poreza na dohodak), jer upravo porezni sustav ima velik utjecaj na formiranje strukture gospodarstva. Također, brojne institucije zadužene za promicanje izvoza trebaju biti znatno efikasnije.
Šantić upozorava i da će se izvozni sektor u narednim godinama morati suočiti i s vjerojatnom realnom aprecijacijom kune, koja će prvenstveno biti posljedica bržeg rasta cijena kod nas nego u glavnim vanjskotrgovinskim partnerima pogotovo u segmentu energenata. (Bankamagazin)
|
|
 |
|