01.06.2015.
Izvoznike i dalje muči tečaj
Tečaj kune i dalje je sporan izvoznicima, istaknuto je u ponedjeljak na središnjem panelu 10. konvencije hrvatskih izvoznika, dok oponenti dokazuju da je tečaj samo jedna determinanta uspješnosti izvoza.
Premda je predviđena tema panela na konvenciji, koju je organizirala udruga Hrvatski izvoznici, bila "Dobici i gubici za hrvatske izvoznike od članstva Hrvatske u Europskoj uniji", tema tečaja nametnula se kao i tijekom niza dosadašnjih konvencija.
Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago istaknuo je zahtjev izvoznika za, kako je rekao, harmonizacijom monetarne i fiskalne politike te popuštanjem tečajnih uzda u smjeru postupnog slabljenja kune uz vođenje računa o širim društvenim implikacijama takve politike.
Za kontroliranu deprecijaciju zauzela se i profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Marijana Ivanov koja drži da Hrvatska ne rabi u dovoljnoj mjeri mogućnost vođenja neovisne monetarne politike. Deprecijacija kune od dva posto godišnje to jest deset posto u pet godina doprinijela bi prema njezinom mišljenju izvoznom sektoru.
Ciljevi monetarne politike prema njezinim riječima ne smiju biti svedeni na stabilnost cijena te upozorava kako stabilnost tečaja održavamo zaduživanjem.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić upozorava da bi bilo puno lakše uvesti politiku fluktuirajućeg tečaja kad ukupni udio kredita građana, poduzeća i države indeksiranih u stranoj valuti ne bi bio golem i premašivao tri četvrtine svih kredita.
Stoga bi deprecijacija i devalvacija, kaže Vujčić, smanjile domaću potrošnju pa bi te mjere u Hrvatskoj zapravo bile proresecijske.
No Vujčić se ujedno pita može li devalvacija uopće donijeti rast izvoza te odmah upozorava da su zemlje koje su aprecirale svoje valute, poput Slovačke, izvozno uspješne te zaključuje da ne postoji izravna veza između rasta izvoza i kretanja tečaja ni u dobrim niti u lošim vremenima.
Razloge slabe izvozne konkurentnosti po njegovu mišljenju stoga ne treba tražiti u tečajnoj politici HNB-a, nego cjenovnoj konkurentnosti, nepovoljnoj poslovnoj i investicijskoj klimi, niskom priljevu ulaganja u izvozna područja te izostanku ulaganja u istraživanje i razvoj.
Profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i član Odbora za financije Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Ćorić drži kako bi deprecijacija naštetila poduzećima jer su dominantno zadužena s valutnom klauzulom, a kod stanovništva bi izazvala socijalno raslojavanje. Strani investitori ne ukazuju primarno na tečaj nego nestabilnost regulatornog okruženja i slabu poslovnu klimu, kaže on.
Što se tiče same teme panela - utjecaja ulaska ulaska Hrvatske u EU na izvoz - ministri Branko Grčić i Boris Lalovac, a i drugi sudionici rasprave, tvrde da se pozitivni utjecaj počeo osjećati. Grčić naglašava i očekivane pomake u vanjskotrgovinskoj bilanci i priljevu izravnih stranih ulaganja te rastu domaćih investicija potaknutom novcem iz fondova EU-a.
|
|
Rast robnog izvoza u 2014. u odnosu na 2013. iznosio je između 8,1 i 8,2 posto, a bez brodogradnje i nafte gotovo 12 posto, što znači da se pozitivni efekt ulaska u EU počeo osjećati, ističe pak guverner Vujčić. (H)
|
10. KONVENCIJA HRVATSKIH IZVOZNIKA
dodjela nagrada ''Zlatni ključ'' najboljim izvoznicima u 2014.
pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske
|
Udruga Hrvatski izvoznici, sa svojim partnerima - Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom udrugom nezavisnih izvoznika softvera, Financijskom agencijom i Klubom izvoznika, pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, organizirala je 1. lipnja 2015., u Zagrebu, 10. KONVENCIJU HRVATSKIH IZVOZNIKA.
U sklopu 10. konvencije, održana je i svečanost dodjele nagrada "Zlatni ključ" najboljim izvoznicima u 2014. godini, koju dodjeljuje udruga Hrvatski izvoznici.
''Zlatni ključevi'' dodijeljeni su u kategorijama najbolji veliki, najbolji srednji i najbolji mali izvoznik te najinovativniji izvoznik u 2014. Uz to, posebno su nagrađeni i najbolji izvoznici za 14 najznačajnijih hrvatskih izvoznih tržišta. Informaciju o dobitnicima i nominiranim društvima po kategorijama, kao i profile dobitnika možete pronaći na dolje naznačenoj poveznici.
Nakon svečanosti dodjele nagrada ''Zlatni ključ'' održana je središnja panel rasprava 10. konvencije na temu „Dobici i gubici za hrvatske izvoznike od članstva RH u EU“.
Sudionici u raspravi bili su prof.dr.sc. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnog razvoja i fondova EU, prof.dr.sc. Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, g. Boris Lalovac, ministar financija RH, doc.dr.sc. Tomislav Ćorić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, prof.dr.sc Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te g. Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika. Također, na panelu je zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović predstavio novi portal Vlade RH koji će na adresi www.izvoz.gov.hr od 2. lipnja 2015. biti na usluzi izvoznicima.
Portal je realiziran kao mjera Akcijskog plana podrške izvozu 2014.-2015. i rezultat je zajedničkog rada članica
Vladinog Povjerenstva za internacionalizaciju.
U poslijepodnevnom dijelu programa održane su četiri paralelne radionice na teme:
1. Monetarna politika i izvoz
2. Financiranje i osiguranje izvoznog posla
3. Fondovi EU: koristi za izvoznike
4. Izazovi stranih tržišta – pogled iz financijskog i poreznog kuta
Na kraju 10. konvencije, Hrvatski izvoznici usvojili su Deklaraciju Hrvatskih izvoznika 2015. tekst koje, zajedno s ostalim materijalima - profilima dobitnika nagrada Zlatni ključ te materijalima panelista, možete preuzeti na poveznici:
https://www.dropbox.com/sh/5xv5uybocsmnd4d/AAAmU8VDIWmFPZRQf5Fr_jPYa?dl=0
|
|
DEKLARACIJA HRVATSKIH IZVOZNIKA 2015.
|
Hrvatska ekonomija suočena je s brojnim strukturnim problemima kao i ozbiljnim makroekonomskim neravnotežama koje je nužno sagledati, analizirati i sustavno riješiti, uključujući:
- pad udjela izvoza u svjetskom izvozu u razmjeru preko 20% u posljednjih pet godina,
- pretjeranu negativnu neto međunarodnu investicijsku poziciju koja oslikava slabosti sustava ovisnog o inozemnom zaduživanju te nepovoljnu strukturu ulaganja koja nisu dovoljno u funkciji povećanja izvoza i gospodarskog rasta,
- a sve zajedno je uzročno-posljedično vezano uz dugoročnu neodrživu ovisnost sustava o očuvanju „stabilnog tečaja” kojim se održava 'jaka domaća valuta' i doprinosi rastu neto-uvoza.
S obzirom da Hrvatska još dugi niz godina neće zadovoljiti uvjete za uvođenje eura, Hrvatski izvoznici zahtijevaju veću aktivniju ulogu monetarne politike - koja će biti toliko aktivna i toliko ekspanzivna da (u koordinaciji s drugim ekonomskim politikama) postiže optimum stabilnosti cijena, održivog i uravnoteženog ekonomskog rasta, visoke zaposlenosti, tehnološkog napretka te visoko konkurentnog socijalnog tržišnog gospodarstva i društvenog napretka.
Nužna je nadogradnja postojećeg instrumentarija monetarne politike i promjena kanala emisije primarnog novca, s ciljem dostizanja i kontinuiranog održavanja suficita na tekućem računu bilance plaćanja u razmjeru 4 posto BDP-a u narednim godinama. Navedeno, treba uključiti primarnu emisiju na temelju:
- otkupa potraživanja od izvoznog plasmana roba i usluga
- otkupa dugoročnih potraživanja za investicije u proizvodnji za izvoz,
- odobravanja povoljnih selektivnih kredita bankama i HBOR-u za kreditiranje izvoznika (prioritetno neto-izvoznika) uz negativnu ili vrlo nisku kamatnu stopu koja nadoknađuje gubitke nepovoljnog deviznog tečaja;
- aktiviranja izravnih operacija na otvorenom tržištu i korištenja državne imovine (nekretnina i druge) kao kolaterala za emisiju domaćeg novca;
- te druge tržišne, ali i selektivne instrumente pribave domaćih jeftinih izvora likvidnosti banaka i njihovog namjenskog usmjeravanja sukladno potrebama financiranja domaćih proizvodnih poduzeća neto-izvoznika, odnosno proizvodnje koja može supstituirati uvoz, povećava zaposlenost i omogućuje promicanje uspješnih.
|
Tome treba biti podređeno i pitanje realnosti deviznog tečaja kroz održivu prilagodbu tečaja kune (deprecijaciju) u razmjeru 2% godišnje (u terminima nominalnog tečaja), odnosno do 10% u narednih pet godina. Alternativa navedenom je primjena povlaštenog deviznog tečaja za neto-izvoznike.
Krajnje je vrijeme da izvoznici prestanu biti žrtve atipičnog modela gospodarstva koji je u Hrvatskoj izgrađen posljednjih dvadeset godina, držeći tako kao 'taoce' one grane i proizvodno-izvozničke aktivnosti o kojima ovisi ekonomija i budućnost cijele zemlje.
Krajnje je vrijeme da se teret dubioza prošlosti prestane stavljati na leđa neto-izvoznika koji jedini mogu izvesti Hrvatsku iz krize. U protivnom ćemo svi zajedno propasti.
Od hrvatske političke javnosti očekujemo žurno usuglašavanje harmoniziranih i proaktivnih mjera fiskalne i monetarne politike i njihovo kontinuirano provođenje u minimalno slijedećih deset godina.
Zagreb, 1. lipnja 2015.
|
|
 |
|