04.11.2008.
Bilić: Zbog krize moguće su nestašice hrane
Stipan Bilić
Rastući hrvatski robni deficit i financijska kriza mogli bi otežati plaćanje uvoza hrane i opskrbu domaćeg tržišta
U prvih osam ovogodišnjih mjeseci Hrvatska je uvezla hrane u vrijednosti 1,8 milijardi američkih dolara, što je u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, kad je u Hrvatsku uvezeno hrane u vrijednosti 1,35 milijardi dolara, povećanje od čak 33,2 posto.
Uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Hrvatsku godinama neprestano raste, a do kraja godine bit će uvezeno hrane u vrijednosti od čak tri milijarde dolara, piše Banka u novom broju.
Sve veći hrvatski deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom kad je riječ o hrani danas bi mogao postati vrlo velik problem, kaže Stipan Bilić, direktor Sektora poljoprivrede i prehrambene industrije u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
“Vrijednost legalno prodane hrane i pića u maloprodaji iznosi oko 25 milijardi kuna, a uvoz u opskrbi domaćeg tržišta sudjeluje s preko 10 milijardi kuna ili s približno 40 posto. To znači da Hrvatska ima najveći udjel uvozne hrane u opskrbi domaćeg tržišta od svih europskih zemalja. S obzirom na svjetsku financijsku krizu opravdano se postavlja problem mogućnosti plaćanja uvoza i osiguranja opskrbe naroda. Stoga je nužno planirati moguća događanja i naći neka rješenja koja bi se primijenila u takvim izvanrednim okolnostima“, upozorava Bilić u novoj Banci.
Sagledavajući bilance domaće proizvodnje i potrebe za hranom dolazi se do zaključka kako na hrvatskom tržištu vlada priličan nered.
Zapravo, zabrinjava činjenica da nitko u Hrvatskoj, čak ni Ministarstvo poljoprivrede, nema točne podatke kolike su hrvatske potrebe za hranom te kolika je domaća dostatnost proizvodnje, a koliko se mora uvesti.
“Nitko u Hrvatskoj ne zna koliko točno uvozimo povrća. Statistički podaci o uvozu prikazuju samo onaj dio koji je evidentiran na hrvatskim granicama, no mi smo u Udruzi povrćara sigurni da u Hrvatsku ulaze znatno veće količine povrća bez evidencije, zahvaljujući mekoj granici s Bosnom i Hercegovinom te lošim kontrolama uvoza“, kaže Zlatko Zagorec, predsjednik Udruge povrćara Hrvatske.
Istraživanje Banke pokazalo je da se čak 11 posto domaće potražnje za krumpirom podmiruje se uvozom, 12 posto rajčice i paprike, 15 posto jabuka, dok se čak 30 posto potražnje za lukom i mrkvom, te preko 75 posto za grahom zadovoljava uvozom.
|
|
“Hrvatska osim mandarinki ne proizvodi nijednu vrstu voća u količinama koje su dostatne za vlastite potrebe, što je strašno. Susjedna Srbija samo na izvozu malina ostvari prihod ravan vrijednosti voća koje mi uvezemo. Prema projekcijama Hrvatske voćarske zajednice Hrvatska bi širenjem proizvodnje samo tri vrste voća za koje imamo izvrsne uvjete - šljive bistrice, višnje maraske i masline - mogla godišnje ostvarivati između 300 milijuna i 400 milijuna eura izvoznog prihoda“, kaže Frane Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice u novoj Banci. (Bankamagazin)
|
|
 |
|