17.08.2010.
Poslovni dnevnik: Hoćete uvoziti hranu? Može, uz dozvolu i polog
Agencija za plaćanje u poljoprivredi nadležna je za izdavanje izvozno-uvoznih dozvola, dok će Carinska uprava nadzirati uvoz i izvoz po izdanim dozvolama
Ministarstvo poljoprivrede kreće sa strožom evidencijom uvoza, odnosno izvoza poljoprivrednih proizvoda. Otkriva to Pravilnik o uvoznim i izvoznim dozvolama koji s dijelom odredbi stupa na snagu 1. rujna 2010., dok se nadzor za šećer, jabuke, mlijeko i mliječne proizvode, mesne prerađevine i živu stoku odgađa za 1. siječnja 2011. godine.
Može se očekivati da će nove mjere ako ne dokinuti, onda barem smanjiti uhodani biznis koji je često izlazio iz okvira zakona. Uvozom jeftinih proizvoda dvojbene kakvoće pojedinci su stjecali profit rušeći i ponudu i cjenik domaćih proizvođača koji već godinama traže jaču kontrolu uvoza hrane.
U stajalištima za pregovore o poglavlju 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) dostavljenom Europskoj komisiji u rujnu 2008. resorno ministarstvo potvrdilo je da "područje kontrole i tijela koja provode kontrolu nisu usklađena s odredbama pravne stečevine Unije" te da Hrvatska, među ostalim, "nema ni upisnik trgovaca voćem i povrćem".
Od poljoprivrednih artikala iz vlastite proizvodnje Hrvatska tržišnu potražnju pokriva tek sa žitaricama i brašnom, peradi, jajima i mandarinama. S ostalim svježim voćem i povrćem pokriva samo 50 posto količina. U sektoru prerade 70 posto povrća nadomješta se uvozom, a voća oko 27 posto.
Zbog nedostatne proizvodnje uvozimo i svježe mlijeko, meso te njihove prerađevine. Prema podacima Croatiastočara, s obzirom koliko pršuta Hrvati godišnje konzumiraju, današnji tov svinja morali bismo povećati za milijun grla.
Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ključna je adresa za provedbu novog pravilnika. Nadležna je za izdavanje izvozno-uvoznih dozvola radi administrativnog praćenja podataka, dok će Carinska uprava nadzirati uvoz i izvoz po izdanim dozvolama te o svojim nalazima podatke dostavljati i Agenciji i Ministarstvu poljoprivrede.
Agencija će dozvole izdavati samo podnositelju zahtjeva; ako se predomisli i ne obavi posao, ne može ih nikome ustupiti. Osim limitiranja minimalnih količina uvodi se i obvezan novčani polog kao sredstvo osiguranja da će posao biti obavljen.
Zadani su i konkretni rokovi u kojima se pojedini zahtjev mora realizirati. Za banane traje mjesec dana nakon izdavanja dozvole, za žitarice i brašna dva mjeseca, a za sve ostale proizvode tri.
Iznimka je šećer čiji rokovi traju do isteka devetog mjeseca nakon ishođenja dozvole u Agenciji. Ako podnositelj zahtjeva pravodobno ne položi sredstva osiguranja, ostaje bez dozvole. Dostavi li nepotpunu dokumentaciju, ostaje bez pologa, a ispuni li uredno sve obveze, ima pravo na povrat pologa u cijelosti.
|
|
Ni kod izvoza ne smije biti prekoračenja rokova ni manipulacija s dokumentacijom. Međutim, kontroli prema novom pravilniku podliježe samo izvoz nekih žitarica te brašno. Na listi su pšenica, ječam, kukuruz, činkvantin, sirak i pšenično brašno. Najmanja količina izvoza je pet tona, polog 7,3 kn/t, a izvoz se mora realizirati do isteka četvrtog mjeseca nakon ishođenja dozvole. (Bankamagazin / Poslovni dnevnik)
|
|
 |
|