15.12.2009.
Hrana u Hrvatskoj jeftinija nego u Sloveniji, ali puno skuplja od Srbije
U Hrvatskoj za istu količinu namirnica treba izdvojiti oko 2,5 eura manje nego u Sloveniji, ali 11 eura više nego u Srbiji
Košarica sa osnovnim životnim namirnicama najjeftinija je u Beogradu, a najskuplja u Ljubljani dok je Zagreb u sredini ljestvice, javlja u utorak beogradski B92. Međutim, prosječna zarada u Srbiji iznosi 334 eura, dok je u Hrvatskoj 750, a u Sloveniji 930 eura.
Pregled cijena u hipermarketima u zemljama regije pokazuje da se one razlikuju prosječno oko 25 posto, dok je košarica sa osnovnim životnim namirnicama domaće proizvodnje najjeftinija u Beogradu. Hrana je najskuplja u Ljubljani i Zagrebu, dok su Beogradu cijenama najbliži Budimpešta i Sarajevo.
I dok bijeli kruh na policama u srbijanskoj maloprodaji košta oko 2,5 kune, u Podgorici je dvostruko skuplji, a u Zagrebu stoji oko 6 kuna. Slično je i sa drugim namirnicama.
U centrali ljubljanskog Mercatora kažu da njihovi kupci mjesečno za hranu izdvoje od 350 do 400 eura. U hipermarketima zagrebačkog Konzuma, primjerice, kilogram jabuka skuplji je četiri puta nego u Beogradu, a za litru ulja hrvatski potrošači plate i do 4 kune više.
Prema tvrdnjama čelnika supermarketa u regiji potrošači su uglavnom okrenuti prema domaćim proizvodima. To je rezultat trenda koji je posljednjih godina prisutan, da trgovine na različite načine potiču kupce na kupnju domaće robe.
"U našim trgovinama 70 posto robe je domaćeg porijekla i kupci se uglavnom opredjeljuju za robu sa ovih prostora", kaže direktor Maksija za Srbiju Rajko Mandić.
Slično je i u hipermarketima u Sloveniji, dok je u malim trgovinama Mercatora učešće domaće robe i do 80 posto.
"Slovenski kupac radije se opredijeli za domaću robu, ali u odluci je presudna i kvaliteta. Cijena je nekada bila manje važna, no sad se gleda i na nju. Mislim da se naši potrošači prilagođavaju uvjetima krize", rekla je pomoćnica direktora Mercatora Barbara Pastor Baša.
|
U odnosu na Srbiju, u Sloveniji je skuplje brašno, krumpir, ulje, riža, ali su voda, sokovi i čokolade jeftiniji. Najmanje novaca u odnosu na ostale zemlje regije Srbijanci izdvajaju za pivo, kruh, tjesteninu i ulje.
Ono što iznenađuje je da su troškovi te 'skraćene' košarice u Hrvatskoj veći nego u Sloveniji. Sir, voda i pivo skuplji su u hrvatskom Konzumu nego u slovenskom Mercatoru.
Hrvati su ove godine imali pad potrošnje prehrambenih proizvoda od pet posto, no posljednjih se mjeseci osjeća blagi porast, kaže direktor logistike najvećeg hrvatskog trgovačkog lanca Konzuma Ivan Gadže.
Iako se može učiniti da je prosječnom srbijanskom kupcu najlakše napuniti potrošačku košaricu, to nije točno. Takva usporedba cijena ne daje potpunu sliku. Da bi se vidjelo koliko realno vrijedi potrošačka košarica cijene bi trebalo 'ukrižati' sa prosječnom zaradom.
U Srbiji ona iznosi 334 eura, a u Hrvatskoj 750. Prosječni Slovenac zaradi mjesečno 930 eura, dok se za one koji imaju plaću 600 eura smatra da su na granici siromaštva. Sarajlije prosječno zarade 390 eura, pa su i cijene u njihovim trgovinama najbliže onima u Srbiji.
Košarica sastavljena od robe uglavnom domaće proizvodnje, kupljena u Tempo hipermarketu u Beogradu, najjeftinija je u regiji i za nju treba izdvojiti 15,8 eura, pokazalo je istraživanje udruženja "Moja Srbija". Za košaricu, koja obuhvaća 20 uglavnom domaćih namirnica, najskuplje plaćaju građani Slovenije, čak 29,2 eura. U Hrvatskoj za istu količinu robe treba izdvojiti 26,9 eura, dok u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori treba izdvojiti oko dvadesetak eura. (Bankamagazin)
|
|
 |
|