22.01.2008. (Goran Pavlović)
Profitna stopa hrvatske trgovine tri puta niža od europskog prosjeka
Prvih 15 trgovačkih lanaca u Hrvatskoj posluje s profitnom stopom od 1,69 posto, dok je dobit europskih retailera od četiri do šest posto
Nedavna poskupljenja u trgovinama rezultat su većih ulaznih cijena proizvoda te je pogrešna pretpostavka da su temeljni uzroci promjena cijena gospodarski subjekti koji proizvode, odnosno distribuiraju robu i usluge, rečeno je na današnjoj zajedničkoj konferenciji za novinare Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj u prosincu 2007. bile su 3,4 posto veće u odnosu na isti mjesec godine ranije.
«Situacija s inflacijom u Republici Hrvatskoj nije dramatična. Ona jest nešto viša nego smo navikli u posljednjih 14 godina, ali je zabilježeni rast prije svega rezultat viših cijena energije i sirovina, koji imaju sezonski karakter, te već tradicionalnog siječanjskog poskupljenja komunalnih usluga», rekao je Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a.
Dodao je da su to sve vanjski čimbenici na koje domaći poslovni subjekti nemaju izravnog utjecaja.
«Takvi su uvjeti rezultat kretanja na globalnom tržištu, a već od ožujka očekujemo stabilizaciju cijena i vraćanje inflacije na uobičajene razine», kazao je Kuštrak.
Ljerka Puljić, predsjednica Sektora trgovine pri HGK, ocijenila je neutemeljenima procjene da je poglavito trgovina iskoristila opću gospodarsku situaciju koja se manifestira u velikom pritisku na cijene roba, prije svega hrane, što je dovelo do neopravdanih poskupljenja.
«Trgovina predstavlja samo distributivni kanal koji ima svoje troškove poslovanja. Nedopustivo je da se o trgovini govori kao o poluilegalnoj djelatnosti u kojoj računi nisu čisti te je time pogodna za različite manipulacije», rekla je Puljić.
Također je navela da je, prema podacima FINA-e, prvih 15 poslovnih subjekata iz područja trgovine u 2006. godini ukupno uprihodovalo 28 milijardi kuna, ostvarivši pritom neto dobit od 474 milijuna kuna, odnosno profitnu stopu od 1,69 posto.
Upravo taj podatak, prema njenim riječima, govori kako u Hrvatskoj nema konkurentnijeg tržišta od sektora maloprodaje u kojem nije moguće samovoljno podizati cijene, a da se to tržišnim mehanizmima ne sankcionira.
Kao primjer naveden je i podatak da se profitna stopa europskih lanaca u retailu kreće na razinama od četiri do šest posto, što je dva do tri puta više nego dobit koju ostvaruju maloprodajni lanci na hrvatskom tržištu.
HUP i HGK, kao predstavnici hrvatskog gospodarstva, složili su se s činjenicom da svaki rast cijena nepovoljno utječe na poslovanje tvrtki i standard građana, što ima negativan odraz na ukupni gospodarski život zemlje.
Isto tako, smatraju nepotrebnim «stvaranje psihološkog okruženja pogodnog za generiranje inflatorne spirale, pa i korištenje takve situacije za možebitno neopravdana povećanja cijena».
|
|
|
|