23.12.2005. (Božica Babić)
Među 400 najvećih, 40 posto su trgovačke kompanije
Od najava dolazaka poznatih europskih trgovaca ostvarila se samo ona austrijskog Interspara, no zato su se spojili već postojeći kako bi zajedno odlično zarađivali
Hrvatska je, posljednjih nekoliko godina, ponijela titulu zemlje u kojoj je trgovina procvjetala. Najbolje to pokazuju posljednji podaci koje su opsežnim istraživanjem prikupili u Državnom zavodu za statistiku, gdje stoji da se 23.745 pravnih osoba i 15.120 obrtnika bavi trgovinom na malo u prodavaonicama, dok se njih još 29.082 maloprodajom bavi na otvorenim prostorima, poglavito na tržnicama. Svojevrsnu težinu, u ovom oslikavanju nacionalne gospodarske scene, izvrsno može posvjedočiti i podatak da među 400 najvećih kompanija, svrstanih u kategoriji ostvarenih prhoda, njih čak 40 posto stiže iz redova trgovaca.
No od najava novih dolazaka poznatih europskih trgovaca, ostvario se tek onaj austrijskog Interspara. Spar je za svoju prvu hrvatsku destinaciju odabrao Zadar. I čini se, nije pogriješio. U samo šest mjeseci poslovanja uspio je nagraditi milijunitog kupca. Najveća nepoznanica, njemački Lidl, pred čijim dolaskom, unatoč neviđenoj tajanstvenosti, jednako strepe i veliki i mali trgovci, još nije otvorio nijednu prodavaonicu. Izgradio je samo distribucijski centar, površine veće od 35.000 četvornih metara, s kakvim za sada jedino raspolaže Konzum.
Kad su u pitanju investicije, i to one u kojima se radi o desecima i stotinama milijuna kuna, vrijedni spomena su Metro i njegova dva objekta, u Zadru i Dugopolju kod Splita. Unatoč činjenici da su oba pobrala i ne baš slavan podatak. Naime, zbog propusta tehničke naravi, lokalne podružnice Državnog inspektorata stavile su početkom prosinca lokot na vrata i zadarskog i dugopoljskog Metroa.
Od domaćih snaga, u investicijskom nadmetanju za osvajanje kupaca, ove godine su se okušali Konzum Ivice Todorića i Getro Vjekoslava Gucića. Njihove nove tisuće kvadrata podignute su u rubnim naseljima metropole. Billa se pak užurbano priprema da prije isteka ove godine otvori novi objekt u Karlovcu. Unatoč planovima svih velikih trgovaca, koji najavljuju još snažniju gradnju super i hiper marketa u naseljima s više od 10.000 stanovnika u Hrvatskoj je još uvijek 3800 naselja bez ijedne prodavaonice, a u tim naseljima živi više od 600.000 stanovnika. Nasuprot njima, u samo osamdesetak gradova i naselja veće gustoće stanovništva, gdje živi više od 2,5 milijuna građana, prisutna je raskošna paleta višenamjenskih trgovačkih centara te super i hipermarketa, domaćih i stranih lanaca, koji se u pohodu na kupce žestoko nadmeću čak i nagradnim tombolama. Aktualna godina, kada su u pitanju akvizicije i okrupnjavanja, nije bila odviše plodna.
|
Lidersku poziciju u tom aspektu ponio je Mercator-Hrvatska, svjedočeći svoje čvrste namjere da prošlogodišnji skromni tržišni udjel od 2,1 posto što prije poveća na najmanje deset posto. Mercator je kupio samoborsku Eru-Tornado te čakovečki Trgohit, koji je prethodno bio dio grupacije nacionalnog lanca CBA. Uzme li se za osnovu prihod ostvaren u 2004. godini Mercator je svojih 992,5 milijuna kuna, s učinkom kupljenog dvojca, gotovo udvostručio budući da je njihov rezultat u toj godini iznosio 841,6 milijuna kuna. Sličan omjer ostvaren je i s povećanjem broja zaposlenih radnika. Za upotpunjavanje mozaika, potrošačkih navika, nužno je spomenuti i iznos potrošen za kupnju luksuznih automobila, ali i ostalih motornih vozila. Prema podacima koje iznosi DZS lani je ukupni promet u distributivnoj trgovini premašio 209,9 milijardi, a za prvih šest mjeseci ove godine 106,5 milijardi kuna. Trend obnove voznog parka, kako se može iščitati iz podataka, koje plasira statistika, ne posustaje.
Zemlja uspješnih trgovaca
Financijska agencija izvješćuje da su krajem rujna ove godine u RH ukupno bila aktivna 64.393 poduzetnika. Među njima bilo ih je najviše upravo iz djelatnosti trgovine, čak 24.518 što je 38,1 posto svih pravnih subjekata o čijem poslovanju FINA vodi registar. I dok državni statističari iznose podatak da svakih 114 Hrvata ima jednu svoju prodavaonicu, zbroje li se trgovci-poduzetnici FINE i trgovci-obrtnici, evidentirani kod DZS-a, proizlazi da na svakih 95 Hrvata dolazi jedna prodavaonica. Usporedno, uz 800 Nijemaca, čija je kupovna moć gotovo tri puta jača od prosjeka hrvatskih potrošača, veže se tek jedna prodavaonica.
(Ne)radna nedjelja
Ova će godina medju kroničarima ostati zapamćena i zbog dvokratnog problematiziranja (ne)radne nedjelje u trgovini. Prijedlog zakona, koji je nedavno uspio iscuriti u javnost, drastičan je u ograničenjima, a navodni inicijator upravo takvog radikalizma je Crkva uz koju se svrstao i Sindikat trgovine. Protiv su mnogi, među njima su obje Komore te Udruga poslodavaca, a nagađa se da zakonski prijedlog ne podržavaju ni sami autori teksta, no morali su, navodno, odraditi zadaću bez temeljite analize potreba nacionalnog gospodarstva, odnosno iskustava struke i prakse ostalih zemalja, nego isključivo prema napucima iz Banskih dvora. Ipak, unatoč najavama da će Zakon o trgovini, u kojem je i (ne)radna nedjelja, biti usvojen prije isteka godine to se nije ostvarilo.
Izvor: poslovni.hr
|
|
 |
|