08.02.2008.
Vladin prijedlog za rad nedjeljom diskriminirajući
Primjedbe sindikata odnose se na odredbu po kojoj se trgovinama s do pet zaposlenih omogućava neograničeno radno vrijeme
Nova odredba u Vladinu prijedlogu Zakona o trgovini, da se rad nedjeljom tijekom cijele godine iznimno dozvoljava malim prehrambenim trgovinama do pet zaposlenih, diskriminirajuća je pa bi mogla "pasti na Ustavnom sudu", upozorava predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Ana Knežević.
Vlada je prije nekoliko dana, neposredno prije rasprave na Gospodarsko-socijalnom vijeću, u Nacrt prijedloga Zakona o trgovini unijela novi institut koji omogućava rad nedjeljom od 0 do 24 sata tijekom cijele godine prodavaonicama prehrambenih proizvoda s do pet zaposlenih, uz prethodnu suglasnost mjesnog nadležnog ureda državne uprave u županiji, odnosno zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvo.
"Ta je odredba korak unatrag, neprihvatljiva je i Sindikatu trgovine i SSSH-u", rekla je Knežević.
Po njezinoj ocjeni, ta odredba dovodi do neravnopravnosti poduzetnika na tržištu, pa bi Ustavni sud mogao ukinuti zakon kao što je to već učinio sa zakonom iz studenoga 2003. godine, zbog odredbe da je rad nedjeljom dozvoljen samo trgovinama do 200 kvadrata.
"Promjena obuhvaća jako velik broj ljudi, u Hrvatskoj ima oko 25.00 takvih malih trgovina, ali i veliki lanci imaju dućane s manje od pet zaposlenih", kaže Knežević.
Napominje da je zakonski prijedlog prije te odredbe za SSSH bio donekle zadovoljavajući jer je rad nedjeljom barem bio ograničen na pet mjeseci u godini, a blagdani su bili u potpunosti neradni, dok se sada unosi diskriminacija i zbrka.
Novi institut nije prihvatljiv ni Nezavisnim hrvatskim sindikatima (NHS), koji su i na raniji Vladin prijedlog imali primjedbi.
Predsjednik NHS-a Krešimir Sever podsjeća kako je tražio da se unaprijed utvrdi broj radnih nedjelja po pojedinoj trgovini, ali tako da po zaposleniku ne bi bilo više od 12 radnih nedjelja u godini. To ne bi trebalo važiti samo za trgovine, već i za ostale javne službe koje rade nedjeljom, ističe Sever.
Nova odredba nije ograničena na trgovine u kojima rade isključivo članovi obitelji, već na sve trgovine i pekarnice do pet zaposlenih, a upravo su nam se zaposleni u tim trgovinama javljali kako imaju puno problema s vlasnicima, ne mogu se učlaniti u sindikat niti se izboriti za svoja prava, kaže Sever.
I iz velikih trgovačkih lanaca već se čuju negodovanja zbog te odredbe i najavljuje da će njihovi pravni stručnjaci, ako bude trebalo, zakon "rušiti na Ustavnom sudu".
U prijedlog zakona naknadno je uvedena odredba koja propisuje zaštitu radnika od otkaza koji se zbog kršenja radno pravnih propisa obrate nadležnim tijelima, te posebna zaštita "zviždača" koji u "dobroj vjeri podnesu prijavu o korupciji na temelju opravdane sumnje".
|
Ostale odredbe zakonskog prijedloga koje uređuju radno vrijeme ostale su iste.
Tako je predviđeno da tijekom radnog tjedna, od ponedjeljka do subote, trgovine mogu biti otvorene od 6 do 21 sat, uz iznimke benzinskih crpki, kolodvora i slično, koje rade do 0 do 24 sata.
Nedjelja i blagdani po zakonu su neradni dani, ali su navedena izuzeća, tako da nedjeljom mogu raditi sve trgovine od 8 do 13 sati tijekom ljetne turističke sezone od 1. lipnja od 1. listopada, te tijekom cijelog prosinca.
Ostale mjesece nedjeljom bi od 8 do 13 sati mogli raditi štandovi i klupe na tržnicama na malo, prodavaonice unutar tržnica, kiosci, pekarnice, cvjećarnice i suvenirnice.
Osim toga, rad nedjeljom tijekom cijele godine od 0 do 24 dozvoljen je benzinskim postajama i malim trgovinama unutar njih, te onima u zrakoplovnim lukama, graničnim prijelazima i slično.
Rad nedjeljom omogućen je i trgovinama unutar bolnica, svetišta, hotela, nacionalnih parkova itd., i to sukladno radnom vremenu tih objekata.
|
|
 |
|