01.11.2008.
Sigurnost poslovanja kroz zaštitu ulaganja maloprodajnih subjekata
Darko Cesar
Darko Cesar, predsjednik Uprave Merkur osiguranja, rođen je 1955. godine u Zagrebu. Školovanje je završio u Zagrebu, a na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu stekao je titulu magistra farmacije. Hobi mu je tenis, vožnja biciklom, planinarenje, skijanje, surfanje.
U profesionalnoj karijeri okušao se u različitim branšama. Na samim počecima nalazi se u odjelu marketinga i prodaje Lek Ljubljane, a potom prelazi u švicarski Intermerkur Zürich. Onda otvara prvo ured u istočnoj Europi za Eastman Chemical a nakon toga se okušava u privatnom poduzetništvu u području ljudskih resursa - istraživanje tržišta, organiziranje seminara o prodaji i organizaciji poslovanja, traženje kadrova ili tzv. head hunting itd. Od 1998. godine nalazi se u Merkur osiguranju na pozicijama člana i danas predsjednika Uprave.
|
Kada se govori o tradiciji tvrtki onda se često nailazi na sintagmu ‘bogata povijest’. Ako kažemo da Merkur Versicherung AG postoji od 1798. godine to i nije obična sintagma nego izaziva poštovanje. Nekoliko riječi o korporativnoj povijesti i poslovanju Grupe?
Merkur Versicherung AG iz Graza je ove godine proslavio 210. obljetnicu poslovanja te je najstariji austrijski i prvi privatni zdravstveni osiguravatelj u Europi. Počeci su bili vrlo skromni. Radilo se o različitim oblicima uzajamne pomoći ljudima u teškim životnim situacijama na bazi solidarnosti da bi se to potom pretočilo u različite oblike zdravstvenog osiguranja što je i danas najsnažniji dio portfelja.
No, ja bih rekao kako nije samo povijest naše grupacije zanimljiva nego i sadašnje vrijeme. Naime, osiguranje je uvijek vezano za dugoročno planiranje budućnosti, pa je imati ovako impresivnu tradiciju još jedna dodatna vrijednost koju mi ne propuštamo spomenuti, kako našim osiguranicima i poslovnim partnerima, tako i našim djelatnicima.
Ekspanzija Merkura izvan matičnog austrijskog tržišta započinje prije 15-ak godina osnivanjem Merkur zavarovalnice u Sloveniji. Godine 1996. osnovano je Merkur osiguranje u Hrvatskoj, 2003. u Bosni i Hercegovini, lani u Srbiji, dok je u tijeku osnivanje društva u Crnoj Gori.
Osiguravateljno tržište u Hrvatskoj. Koliko je zasićeno i postoje li nove mogućnosti organskog rasta, širenja portfelja...?
Hrvatsko osiguravateljno tržište poprilično je interesantno. Već dugi niz godina održava se veliki broj osiguravajućih društava kojih trenutno ima 24. U prethodnim godinama došlo je do preuzimanja pojedinih društava i upravo u momentu kad se činilo da to vodi konsolidaciji tržišta kroz smanjenje broja osiguravatelja, pri HANFA-i se pojave zahtjevi za registraciju novih osiguravajućih kuća.
S druge strane, osobnog sam uvjerenja da smo dobro kapacitirani s brojem društava koja su u stanju pokriti sve potrebe tržišta u ovom trenutku. Međutim, interesantno je vidjeti kako je, unatoč ovakvoj zasićenosti, hrvatsko tržište još uvijek atraktivno i velikim europskim osiguravateljima koji do sada nisu bili prisutni na tržištu. Razlozi su vrlo jednostavni.
Osiguravateljno tržište Europske unije je izrazito zasićeno u svim aspektima poslovanja, gdje je teško ostvariti značajnije pomake. Stoga se ide na ekspanziju, širenje poslovanja u druge zemlje. Ostaje vidjeti kojom brzinom novi igrači na hrvatskom tržištu osiguranja mogu polučiti rezultate kojima se u početku nadaju.
Osobno vjerujem da oni koji se odluče za organski rast, bez preuzimanja drugih poslovnih subjekata, neće u tome uspjeti u nekom kraćem periodu.
|
Znači nema uspjeha bez dugoročnog planiranja...
To je osnovno u osiguravateljnoj industriji. Uz to, hrvatsko tržište nije više u situaciji kakva je bila prije desetak godina kad je rast bio impresivno dvoznamenkast. Takva tržišna situacija danas je prisutna u Bosni i Hercegovini, donekle i u Srbiji.
Nezaobilazno je i pitanje o stabilnosti domaćeg tržišta, odnosno mogu li i u kolikoj mjeri previranja na svjetskim tržištima naštetiti hrvatskim osiguravateljima?
Negativni utjecaji svjetske financijske krize na Hrvatsku do sada nisu bili u znatnijoj mjeri izraženi. To, zapravo, odražava našu realnost koja se ogleda u priličnoj izoliranosti tržišta u financijskom segmentu što se danas pokazalo velikim dobitkom.
Tržište je malo, relativno izolirano, priliv inozemnog kapitala bio je ograničen i kontroliran – sve su to parametri koji, u uvjetima velike krize na svjetskim tržištima, pokazuju pozitivan utjecaj na stabilnost.
Također, odluka o povećanju osiguranja depozita u bankama i osnivanje interventnog fonda za spas fondovske industrije su mjere koje u svakom slučaju pozdravljam, mislim da su dobro došle te kako daju dodatnu sigurnost i garanciju i, ukoliko ne dođe do produbljenja svjetske krize, očekujem da bi kriza u Hrvatskoj mogla proći bez velikih posljedica.
Ako se ograničimo samo na osiguranja, onda je bitno naglasiti kako ona imaju dosta striktnu zakonodavnu politiku ulaganja gdje se mahom radi o državnim vrijednosnim papirima, obveznicama itd. Postoji i opcija ulaganja u dionice, no upravo zbog restriktivnosti te dugoročnosti ulaganja špekulativni dio kod osiguravatelja je znatno manje prisutan.
Nama, naime, nije u interesu kratkoročno realizirati velike dobiti, već dugoročno štititi i oplemenjivati novac koji su nam osiguranici povjerili. Prema tome, osiguravateljna politika spram kapitala je izuzetno racionalna, dugoročna i usmjerena tome da realizira kvalitetnu dobit kroz niz godina.
|
Koje su osnovne tržišne niše na koje se Merkur osiguranje fokusira na hrvatskom tržištu?
Vjerujem kako je, po dolasku u Hrvatsku, vlasnik naše kuće imao želju biti eksponiraniji u zdravstvenom segmentu, no tržište se tada ipak najvećim dijelom okrenulo prema životnim osiguranjima.
U tom dijelu sa 60 tisuća polica zauzimamo oko 13,5 posto hrvatskog tržišta i četvrti smo na “rang listi” svih osiguravatelja. Ujedno, razni oblici osiguranja života i štednje čine više od 80 posto portfelja Merkur osiguranja.
Od ostalih proizvoda posebno se izdvajaju osiguranja od nezgode, osiguranja imovine te u posljednjih nekoliko godina – zdravstveno osiguranje. Osiguranje od nezgode segment je koji na našem tržištu još uvijek nije dovoljno prepoznat kao u nekim drugim zemljama.
Individualni primjeri ovog osiguranja dosta su rijetki jer je očito kako svijest o mogućnostima nezgode kod ljudi još nije realno prihvaćena. Uglavnom je riječ o tvrtkama koje sklapaju osiguranja od nezgode za svoje djelatnike, zatim su tu škole, djeji vrtići i sl.
Sustav zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj, pak, do unazad par godina praktično nije dozvoljavao kvalitetniju mogućnost rasta i razvoja u tom segmentu. Tek odnedavno dodatna zdravstvena osiguranja postaju realnim subjektima u toj priči.
Dokaz tome je i nedavna izjava ministra Milinovića, vezano uz liste čekanja u javnim bolnicama, koji kaže kako će pacijenti zbog višemjesečnog čekanja za određene pretrage biti upućivani u privatne ustanove. Sve to otvara vrata za ekspanziju privatnih osiguravatelja.
Međutim, tu se ipak nameće nužnost kvalitetnije suradnje između samih osiguravatelja te državnih institucija – HZZO-a i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi koje do sada nije bilo.
U tom dijelu nema jasnog dogovora niti strateških smjernica, već sami osiguravatelji kroz praćenje razvoja zakonodavne reforme pokušavaju pronaći svoju nišu i mogućnosti za ekspanziju. No, budućnost leži u tome i neupitno je da će privatno zdravstveno osiguranje sve više dobivati na zamahu. Osiguranje imovine bilježi kvalitetan kontinuirani rast, no razvidno je kako sve više dobiva na važnosti kod naših građana.
Razlozi leže i u tome što je posljednjih godina došlo do znatnog rasta broja novih stanova koji su neminovno za sobom povukli potrebu za osiguranjem imovine.
|
Lani ste ostvarili gotovo 300 milijuna bruto zaračunate premije. Očekujete li u ovoj godini bolje rezultate ili su se uvjeti na tržištu pogoršali?
Za očekivati je da 2008. godina, po svim izvješima koja osiguravateljna društva daju u HANFA-u ili Hrvatski ured za osiguranje, ne bude niti približno uspješna kao prethodna godina. Sigurno je došlo do sporijeg rasta, poglavito u životnim osiguranjima ali i u ostalim segmentima.
Posljedica je to financijske situacije koja je od samog početka godine imala negativne efekte kako na opće gospodarsko stanje u zemlji tako i na osiguravatelje. Rast cijene nafte i ostalih energenata, povećane kamate na kredite, poskupljenje robe široke potrošnje i drugi elementi koji su pogodili hrvatske građane, imali su negativan efekt i na tržište osiguranja.
Unatoč tome očekujemo u ovoj godini zabilježiti rast koji neće biti tako intenzivan kao lani pa će i financijski pokazatelji biti nešto skromniji.
Napose, možemo li povezati portfelj osiguranja s poslovanjem subjekata u trgovini na malo. Koje su poveznice i što biste trgovcima preporučili za naprednije i sigurnije poslovanje?
Trgovina na malo doživjela je velike promjene u posljednjih desetak godina, posebice otvaranjem velikih trgovačkih centara i dolaskom stranih lanaca čime je opstanak malih trgovaca doveden u pitanje.
Opstanak male trgovine direktno je vezan uz stupanj investiranja u kvalitetu ponude i u tom dijelu se ne razlikuje mnogo od standarda poslovanja bilo kojeg poslovnog subjekta neovisno o branši. Svako ulaganje nosi mnoge nepoznanice, ali i predstavlja jedini ispravan put prema uspjehu.
Ulaganje u proširenje asortimana robe, tehničku opremu dućana (kase, klima uređaje), podrazumijeva da prodajni prostor postaje znatno vrijedniji nego je bio prije. Postavlja se tada logično pitanje zaštite ulaganja i vrijednosti.
Merkur osiguranje u paleti proizvoda ima osiguranje robe u dućanu, robe na skladištu, osiguranje prodajnog prostora, osiguranje tehnike opreme (kompjutera, hladnjaka i sl.), i dr. Vjerojatno znatan broj trgovaca takva ulaganja financira putem kredita što situaciju čini dodatno osjetljivom.
Primjera radi, zamislite do kakvih posljedica može dovesti najobičnije pucanje vodovodne cijevi u objektu, provale, požara ili nekog slinog neželjenog slučaja. Nerijetko i do situacije u kojoj trgovac neće biti u mogućnosti podnijeti takav financijski udarac.
Osiguranje u navedenim primjerima omogućava da se materijalne posljedice relativno bezbolno amortiziraju. Naravno, poseban dio predstavlja i ljudski faktor. Znamo da zaposlenici u trgovini nisu u pravilu dobro plaćeni pa police životnog osiguranja koje vlasnik ugovori za svoje zaposlenike njima može dati novu dimenziju u smislu motivacije i lojalnosti. Prema tome, zajedniki interes postoji i maloprodajni subjekti sigurno imaju poslovnog opravdanja da s osiguravajućim kućama surađuju u većoj mjeri nego do sada.
|
|
 |
|