28.10.2010.
Večernji list: Kupci u krizi mjesečno idu u četiri trgovačka lanca, prije u dva
U osobnoj potrošnji građana RH hrana i piće sudjeluju s čak 32,1 posto, dok je prosjek u Europskoj uniji 13,1 posto
Novi je potrošač racionalan, nepovjerljiv i štedi na hrani i piću. Na njegove odluke o kupnji najviše utječu niska cijena i akcija, tako da se trgovačkim robnim markama koje se sada već zovu "retail brandovi" – i u RH čine 16 posto vrijednosnog udjela u maloprodaji – daje sve veće značenje, pa i kompanije u njega sve više ulažu i puno se na njega oslanjaju, kazao je Ante Todorić, izvršni potpredsjednik za maloprodaju Agrokora, na panelu Potrošačkih 360 i trendovima u maloprodaji u sklopu EBRD-ove i Infoarenine konferencije Food, Drinks & Retail 2010.
Makroekonomski faktori u regiji pokazuju da je projicirani pad BDP-a u ovoj godini za Hrvatsku 1,6 posto, dok Srbija i BiH istodobno imaju rast od 1,7, odnosno 1 posto.
"Najgore je prošlo, no izlazak iz recesije u regiji ne predviđa se do 2011. Turska je vodeća u pogledu oporavka uz očekivani rast BDP-a od 5,6 posto u ovoj i 5,2 posto u 2011. Oporavak slijedi i u Slovačkoj, Rusiji i Ukrajini, dok Hrvatska tek 2011. očekuje rast 1,6 posto (najslabiji u regiji), a Srbija 2,2 posto", istaknuo je Todorić, napomenuvši kako u osobnoj potrošnji građana RH hrana i piće sudjeluju s čak 32,1 posto.
U Srbiji je to čak 46 posto, a u zapadnoeuropskim zemljama poput Velike Britanije ili Njemačke samo 9,7, odnosno 11,22 posto. EU prosjek je 13,1 posto.
Hrvatski potrošač puno je oprezniji i puno više promišlja o kupnji. Europski indeks povjerenja potrošača je 78, a hrvatski 48, što nas stavlja na začelje tablice, a da su kupci i sve manje lojalni i više štede, potvrđuje i istraživanje kako mjesečno idu u četiri, a prije krize u dva različita trgovačka lanca, dok je većini hrvatskih kupaca (56%) važno da je proizvod koji kupuju proizveden u RH.
Ipak, kupuju velika ekonomična pakiranja, na akcijama i u jeftinijim trgovačkim lancima, tako da RH čeka daljnji razvoj diskontnih formata prema tržišnom udjelu od 20 posto, kao i u EU. No, Sparu Croatia, ustvrdio je njegov čelnik Helmut Fenzl, nije u interesu da ide njihovim stopama. U RH je trenutačno 90 posto preostalog tržišta na koje se mogu orijentirati i dovoljno su jaki da konkurenciju Lidla uopće nisu osjetili, kazao je Fenzl.
No, u hrvatskoj maloprodaji, gdje je velika konkurencija sedam velikih retailera, neizbježna je daljnja koncentracija i okrupnjavanje preuzimanjima, a vjerojatno i kapitalnim povezivanjima. Pritom će, slažu se i drugi vodeći trgovci regije, opstati samo oni koji se budu prilagodili zahtjevnim i dinamičnim tržišnim kretanjima.
|
"Globalizacija retaila je nemoguća. On će i dalje ostati lokalan – što potvrđuju i vodeći maloprodajni lanci poput Tesca, Carrefoura ili Walmarta, koji u određenoj zemlji drže i 70 posto udjela, a na globalnom tržištu samo 1-4 posto. Samo je pitanje u čijem vlasništvu i u kojem formatu", tvrdi Todorić.
Kako bilo, kupci su u krizi dodatno evoluirali i više se nikada neće vratiti starim navikama. Na trgovcima je pak da im se što brže prilagođavaju, pri čemu su inovacije poput mobilnog šopinga, 2D plaćanja računa, drive-ina i internetske kupnje, self-check-outa... i te kako na cijeni.
Jedni su u krizi prodavali biznise, a drugi su, poput najvećeg retailera u regiji Mercatora, u krizi i akvizirali. Hrvoje Štorga, čelnik uprave Mercatora-H, kaže kako njihovu akviziciju Getroa mnogi drže nerealnom jer je Mercator pozicioniran kao premium brend na tržištu. No, s Getroom kao cash&carry formatom otvorili su si novu ciljnu skupinu na tržištu.
Na pitanje koliko se razlikuju slovenski i hrvatski kupac Mercatora, Štorga kaže kako Slovenci troše znatno manje. No kriza nije samo u prvi plan stavila "retail" brend nego i tzv. customer marketing, kojim se prate svi detalji koji utječu na kupnju – koje su police ili pozicije najatraktivnije u trgovini, koje proizvode staviti u razini očiju, koje ispod, koliko se kupac zadržava na kruhu, svježem asortimanu... čak i kakvu glazbu potrošači slušaju.
Kriza je pokazala da je 90 posto ljudi u krizi promijenilo navike kupnje, 70 posto ih kupuje opreznije i suzdržanije, 20 posto na akcijama...
Od zemalja u regiji, u RH je najviše – više od 60 posto – potrošača koji znaju točne cijene proizvoda koje kupuju. (Večernji list)
|
|
 |
|