04.11.2010.
Pristupanje EU pred hrvatsku trgovinu stavlja nove izazove (+ FILM)
U velikoj dvorani Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u Zagrebu dana 4.11. održan je međunarodni stručni skup s temom „Uloga trgovine u hrvatskom gospodarstvu u procesu uključivanja u EU“.
Skup je organizirao stručni časopis Suvremena trgovina u povodu svoje 35. obljetnice izlaženja, u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer te uz pokroviteljstvo Ministarstva gospodarstva, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske udruge poslodavaca. Glavni sponzor bio je Agrokor.
Okupivši brojne predstavnike struke, tvrtki iz područja trgovine i prehrambene industrije, obrtnika i sektorskih institucija, skup je ukazao na nove izazove koji stoje pred hrvatskom maloprodajom uoči pristupanja Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. Iako je riječ o jednoj od najkonkurentnijih gospodarskih grana, što za sobom nosi i često iskazivani zaključak kako ulazak u EU neće donijeti bitne promjene na hrvatsko maloprodajno tržište, čini se kako će značajnih promjena ipak biti.
|
Ljerka Puljić
To se posebno dalo naznačiti iz izlaganja potpredsjednice Agrokora Ljerke Puljić koja je kazala kako bi, imajući u vidu kretanja na maloprodajnom tržištu Hrvatske u proteklih nekoliko godina, s pristupanjem u Europsku uniju moglo doći do propasti domaće proizvodnje.
Kao potporu toj tezi ona navodi kako međunarodni trgovački lanci neće na svoje police stavljati domaće proizvode kada granice više ne budu prepreka, nego će ići isključivo za maksimiziranjem profita kroz što efikasniju politiku cijena. Prema podacima koje je iznijela tome u prilog, pet trgovačkih lanaca – Mercator, Kaufland, Billa, Spar i Lidl – posluju s gubitkom, koji se može amortizirati činjenicom da ostvaruju profit na matičnim tržištima.
Ona smatra kako je sadašnja situacija na tržištu tek zauzimanje prostora i priprema za pravu bitku koja će uslijediti pridruživanjem EU. Ujedno očekuje nastavak koncentracije i konsolidacije tržišta maloprodaje u Hrvatskoj.
„Prva tri trgovca drže oko 39 posto, a prvih deset gotovo 70 posto tržišta. S obzirom na aktualne trendove i pritisak koji sa sobom donosi jedinstveno tržište, očekujem kako će se tržište dodatno koncentrirati tako da će tri vodeća maloprodavača do 2015. držati 70 posto tržišnog udjela“, kazala je Puljić.
Ona smatra kako to nije najsretnije rješenje za Hrvatsku jer se povećanje tržišnih udjela velikih, pod pritiskom cjenovne konkurentnosti, može dogoditi samo nauštrb gubitka pozicija malih trgovaca. A upravo njih, kaže Puljić, država treba poticati različitim mehanizmima pozitivne diskriminacije kako bi opstali i osigurali plasman domaćih proizvoda.
„Trgovina je ekonomija volumena i ako se mala trgovina ne ujedini i tako ostvari povoljnije nabavne uvjete teško će opstati. Maloj trgovini treba pomoći jer za to postoje i ekonomski i demografski razlozi“, naglasila je Puljić.
|
Ljubo Jurčić
O potrebi da Hrvatska napokon dobije strategiju industrijskog razvoja govorio je prof.dr. Ljubo Jurčić, koji je istaknuo kako je “planska ekonomija“ termin koji nije izraz nekog prošlog i lošeg sustava, nego nužnost na kojoj se mora zasnivati budućnost zemlje. Strategija industrijskog razvitka je stvar opredjeljenja i svijesti kako možemo nešto i proizvesti, a ne samo kupovati gotove proizvode za novac koji posuđujemo.
On smatra kako se industrijski razvoj Hrvatske dogodio između 1950. i 1970. godine i od tada se ne gradi, već upropaštava. To je, po njemu, znak da se Hrvatska, umjesto u smjeru poljoprivreda-manufaktura-industrija, kreće upravo obrnutim smjerom.
Stefan Menzel, dopisnik za istočnu Europu Handelsblatta, vodećeg njemačkog poslovnog dnevnika, dao je sliku njemačkog tržišta maloprodaje. „Za njemačkog potrošača sve je u cijeni. Nijemci imaju visoke štedne kvote, prilično su škrti i izričito paze na cijenu kada kupuju. To je i osnovni razlog zašto u Njemačkoj nije uspio Wall-mart, a diskonteri poput Aldija i Lidla vode glavnu riječ“, kazao je.
|
Sudionici Panel diskusije s lijeva na desno: Puljić, Knez, Katavić, Evačić, Šantić, Vukelić, Rakuša Martulaš, Urban i Gavranović
Analiza tvrtke Regio Plan Consulting bavila se problematikom razvoja trgovačkih centara i uočenim razlikama tržišta zapadne i istočne Europe. Michael Oberweger, direktor te tvrtke, tako je naglasio da je jedna od glavnih razlika u načinu doživljaja trgovačkog centra koji je za „zapadnjake“ mjesto gdje obave kupnju i odu kući, dok u istočnoj Europi uz to predstavlja još i javno mjesto okupljanja i druženja ljudi.
Trgovački su centri tako odvukli ljude iz gradskih središta, koji slobodno vrijeme tako više ne provode u šetnji gradom, već borave u zatvorenim prostorima, kazao je Oberweger.
Upravo u tome, u propasti trgovine u centrima istočnoeuropskih metropola, on vidi glavnu razliku u odnosu na velike gradove zapadne Europe. „Primjerice, Mariahilfer str., kao glavna trgovačka ulica u središtu Beča sa svojih 160.000 četvornih metara prodajnog prostora, ostvaruje veći promet nego bilo koji trgovački centar u Austriji. Hrvatska je u tom segmentu sličnija zapadnim metropolama jer je zadržala trgovinu u zagrebačkoj Ilici i središtu Splita“, istaknuo je Oberweger.
Anketno istraživanje Hrvatske udruge poslodavaca, provedeno među poduzetnicima u sektoru trgovine na temu „Učinci ulaska Republike Hrvatske na hrvatsku maloprodaju, u okviru skupa predstavio je Ivan Damir Anić s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Prema tom istraživanju, postoje indikatori da je trgovina na malo dosegnula dno i da je u narednom periodu za očekivati oporavak potrošnje. Tako se nakon pada prometa od 15,3 posto u 2009., u ovoj godini očekuje smanjenje pada na 2,8 posto na godišnjoj razini, dok se za 2011. predviđa rast maloprodaje od 3,6 posto.
Pristupanje Europskoj uniji pozitivno bi utjecalo na rast BDP-a, potrošnje i izvoza, a olakšan bi bio i pristup izvorima financiranja, dok su negativni efekti prvenstveno jaka konkurencija što će za posljedicu imati preslagivanje i konsolidaciju tržišta pa će opstati samo najjači igrači, smatraju poduzetnici uključeni u anketu.
Skup je zaključen panel diskusijom.
|
|
|
|