09.11.2009.
Pad maloprodaje 12,8 posto
To je već 12. mjesec za redom kako promet u maloprodaji na godišnjoj razini bilježi pad, najavljujući dug put do oporavka
Kako je u ponedjeljak objavio Državni zavod za statistiku promet od trgovine na malo što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću, bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u rujnu je u odnosu na isti mjesec prošle godine bio manji za 12,8 posto. Analitičari, koje je anketirala Hina, su u prosjeku očekivali pad od 12,3 posto.
To je blago usporavanje pada potrošnje jer je u kolovozu pad prometa u maloprodaji iznosio 13,4 posto na godišnjoj razini. Ujedno je pad od 12,8 posto najmanji mjesečni pad potrošnje u ovoj godini. Ipak, to je već 12. mjesec za redom kako promet u maloprodaji pada i ti podaci najavljuju dug put do oporavka.
"Bez obzira što je najsnažniji pad BDP-a zabilježen u prvom tromjesečju ove godine, posljednji podaci potvrđuju kako će put do gospodarskog oporavka biti dug", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
U prvom ovogodišnjem tromjesečju pad prometa u maloprodaji od 16,9 posto rezultirao je padom osobne potrošnje od 9,9 posto, a u naredna tri mjeseca pad maloprodaje od 16,4 posto popratio je pad potrošnje kućanstava od 9,4 posto.
"S obzirom na realni pad prometa u trećem tromjesečju od oko 13,2 posto, može se očekivati daljnji pad potrošnje kućanstava po i dalje značajnim stopama od 7 do 8 posto, što će se odraziti i kroz nastavak osjetnog pada cjelokupne gospodarske aktivnosti", objašnjava Šantić.
Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke kaže da je podatak o padu maloprodaje u skladu s njegovim očekivanjama, no evidentno je, ističe, da pad realnog raspoloživog dohotka, rast nezaposlenosti, razduživanje stanovništva i slabija potrošnja inozemnih turista nepovoljno utječu na osobnu potrošnju.
U strukturi izvješća zabrinjava ga, kaže Stojić, prodaja na malo bez motornih vozila, koja bilježi pad od 6,3 posto. Zabrinjava i to što posljednjih mjeseci ubrzava pad prodaje proizvoda povezanih s građevinskom aktivnošću, kao što su namještaj, boje i lakovi itd.
"Rekao bih da smo, što se trgovine na malo tiče, prošli dno, no još ćemo neko vrijeme 'grepsti po dnu' i teško je očekivati oporavak osobne potrošnje prije druge polovice iduće godine", zaključuje Hrvoje Stojić.
|
Za razliku od većine zemalja eurozone, Hrvatska je morala povećati porezno opterećenje kako bi smanjila rastući fiskalni deficit, pa je uvela krizni porez i povećala PDV, što je stvorilo dodatni pritisak na kretanja u maloprodaji.
"Dok se povećanje stope PDV-a barem za sada nije značajnije odrazilo kroz rast cijena, zbog pada domaće potražnje i rasta konkurentskih pritiska, na ponašanje potrošača značajno je psihološki utjecalo uvođenja kriznog poreza. Nadalje, smanjenje razine zaposlenosti rezultira smanjenjem raspoloživog dohotka kućanstava te posljedično manjom potrošnjom", kaže glavni ekonomist Splitske banke.
Podaci za treće tromjesečje potvrđuju i očekivanja analitičara kako će, bez obzira na optimistične fizičke pokazatelje u turizmu, potrošnja turista biti znatno manja.
Snažnoj ovogodišnjoj kontrakciji osobne potrošnje pridonijelo je i smanjenje potražnje kućanstava za kreditima.
Ako se isključe stambeni krediti, krediti stanovništvu tijekom prva tri tromjesečja bilježe stalno mjesečno smanjenje, ali je posljednjih mjeseci prisutan i njihov pad na godišnjoj razini.
"Navedena kretanja u maloprodaji ne pružaju puno razloga za optimizam glede gospodarskog oporavka, pogotovo ako se zna da bez stabilizacije osobne potrošnje nema ni oporavka BDP-a", kaže Šantić.
Ističe, ipak, da je nešto povoljnija kretanja u ovom sektoru moguće očekivati u drugoj polovici iduće godine, a upravo bi rast potražnje za kreditima stanovništvu trebao biti jedan od prvih naznaka povoljnijih kretanja u trgovini na malo.
"No, s obzirom na već višu relativnu zaduženost stanovništva u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama u regiji, gledajući udio kredita stanovništvu u BDP-u, može se očekivati da će u dugom roku rast potrošnje puno više ovisiti o rastu zaposlenosti, produktivnosti i plaća nego što je to bio slučaj do sada", zaključuje Zdeslav Šantić. (Bankamagazin, Hina)
|
|
|
|