09.02.2010.
DZS: Potrošnja u prosincu pala za više od 12 posto
Promet od trgovine na malo, u lanjskom je prosincu u odnosu na isti mjesec 2008., realno pao 12,1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pad od 12,1 posto najmanji je pad potrošnje u jednom lanjskom mjesecu, a manji je i od očekivanja makroekonomista
U prosincu prošle godine potrošnja u Hrvatskoj realno je pala već 15. mjesec zaredom, za više od 12 posto, što je ponajviše posljedica rasta nezaposlenosti i pada raspoloživog dohotka, no pad potrošnje bio je manji od očekivanja.
Državni zavod za statistiku objavio je danas da je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u lanjskom prosincu, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, realno pao za 12,1 posto.
To je usporavanje pada, s obzirom da je u lanjskom studenome pad prometa u trgovini na malo iznosio 15,8 posto. Pad od 12,1 posto najmanji je pad potrošnje u jednom lanjskom mjesecu, ali i manji od očekivanja makroekonomista.
Šest makroekonomista, koje je anketirala Hina, procjenjivalo je da je u prosincu realni pad prometa u trgovini na malo iznosio između 10 i 15,5 posto. U prosjeku, očekivali su pad od 14,3 posto.
"Podaci DZS-a za prošlogodišnji prosinac potvrdili su očekivanja o nastavku trenda pada prometa u trgovini na malo, koji je započeo prije 15 mjeseci, u listopadu 2008. godine. U posljednjem tromjesečju 2009. godine realni pad prometa iznosio je 14,4 posto, što ukazuje na nastavak snažne kontrakcije BDP-a u tom razdoblju", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
U prvom lanjskom tromjesečju bruto domaći proizvod pao je za 6,7 posto, u drugom za 6,3, a u trećem za 5,7 posto.
U cijeloj prošloj godini promet u maloprodaji realno je smanjen za 15,3 posto. Pritom je najsnažniji nominalni pad prodaje zabilježen kod prodaje motornih vozila, čak 58,1 posto, a upravo je taj segment u godinama prije krize bio jedan od najvažnijih generatora rasta potrošnje.
Nominalni pad prodaje zabilježen je i kod ostalih skupina proizvoda koji spadaju u tzv. skupinu diskrecijskih proizvoda, poput električnih aparata za kućanstvo, s padom od 17,3 posto, namještaja, s padom od 11,5 posto, ali i kod odjeće i obuće, gdje je zabilježen pad od 6,3 posto.
Istovremeno je ostvaren rast prodaje proizvoda namijenjenih zadovoljavanju osnovnih potreba, poput osnovnih živežnih namirnica te kozmetičkih i toaletnih proizvoda.
|
Zdeslav Šantić očekuje pad potrošnje i u ovoj godini.
"Tijekom ove godine može se očekivati nastavak pada prometa u trgovini na malo u realnim iznosima od oko 3 posto. Iako je to osjetno manje nego lani, pad potrošnje će, uz očekivani pad kapitalnih investicija, biti najznačajnija prepreka oporavku domaćeg gospodarstva u ovoj godini", kaže Šantić.
Ističe da će tijekom ove godine najznačajniji utjecaj na osobnu potrošnju dolaziti s tržišta rada.
"Domaće tržište rada reagiralo je s određenim vremenskim odmakom te je osjetnije povećanje nezaposlenosti na godišnjoj razini zabilježeno tek u drugoj polovici prošle godine. Nadalje, posljednji podaci o kretanju zaposlenosti ukazuju na nastavak ubrzanja pada broja zaposlenih osoba, što sugerira na nastavak nepovoljnog trenda i u 2010. godini. Bez obzira na određenu stabilizaciju na tržištu rada u drugoj polovici godine, ponovni rast zaposlenosti nije izgledan prije 2011.", kaže glavni ekonomist Splitske banke.
Prepreku oporavku potrošnje predstavljat će u idućem razdoblju i očekivani pad plaća.
"Krajem prošle godine ubrzao se i realan pad neto plaća, što je posljedica rasta nezaposlenosti, uvođenja kriznog poreza te jačanja inflatornih pritisaka. Bez obzira na strukturne slabosti domaćeg tržišta rada, rast nezaposlenosti vjerojatno će stvarati pritiske na pad plaća većim dijelom 2010. Stoga je u sadašnjim okolnostima teško očekivati i prijevremeno ukidanje kriznog poreza, koje bi smanjilo pritiske na pad neto plaća u drugoj polovici godine", zaključuje Zdeslav Šantić. (Bankamagazin)
|
|
|
|