30.04.2010.
Pad maloprodaje u ožujku 2,9 posto
Negativan trend u trgovini na malo koji traje već godinu i pol, u ožujku je znatno usporen tako da je maloprodaja, prema prvim podacima DZS-a, nominalno pala 2,2 posto, a realno 2,9 posto. Naime, u veljači je taj pad bio znatno veći - nominalno 6,9%, a realno 7,3%
Maloprodaja je u Hrvatskoj u ožujku 2010. u odnosu na lanjski ožujak nominalno bila manja za 2,2 posto, a realno za 2,9 posto, prema preliminarnim podacima koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku.
Time je negativan trend, koji u trgovini na malo traje već osamnaest mjeseci, u ožujku znatno usporen. Trgovina na malo u veljači je u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno pala za 6,9 posto, a realno za 7,3 posto. U siječnju je nominalni pad prometa od trgovine na malo na godišnjoj razini iznosio 8,6 posto, a realno 9,3 posto.
Treba imati na umu da su nešto bolji rezultati maloprodaje u ožujku i posljedica baznog efekta, jer je u istom mjesecu lani u odnosu na ožujak 2008. zabilježen nominalni pad 15,2 posto, a realni čak 17,4 posto.
Uz to, nepovoljna kretanja i dalje podržavaju negativni trendovi na tržištu rada. U ožujku je nastavljen rast nezaposlenosti, a neizvjesnost u pogledu zadržavanja radnih mjesta povećava potrošački pesimizam.
Podaci o maloprodaji su puno bolji od očekivanja analitičara koji su prema anketi Hine procjenjivali da je u ožujku, u odnosu na isti lanjski mjesec, pad prometa u trgovini na malo iznosio između 4,5 i 7,8 posto.
I u tim su procjenama isticali na posljedice baznog učinka tj. oštrog pada prodaje u trgovini na malo u istom lanjskom razdoblju.
Pozitivni pomaci tek u prvom kvartalu 2011. godine
Voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke Hrvoje Stojić izjavio je za Hinu da je manji pad potrošnje ugodno iznenađenje. Takve rezultate objašnjava činjenicom da je Uskrs bio početkom travnja, pa je dio blagdanskog shoppinga obavljen krajem ožujka.
No, Stojić naglašava kako je put do oporavka potrošnje dug, pa i idućih mjeseci očekuje njezin pad, ali po nižim stopama nego dosad.
|
Stojić navodi i kako se posljednjih mjeseci ubrzava pad kredita stanovništvu, ali rastu njihovi neto depoziti, odnosno štednja građana, što pokazuje koliko psihološki faktor utječe na pad potrošnje. "Oni koji imaju dobre plaće, štede i suzdržavaju se od potrošnje jer ne očekuju povećanje dohotka, ali i zbog nesigurnosti radnog mjesta", zaključuje Stojić.
Ukidanje kriznog poreza u drugoj polovici godine, kao i najavljene promjene poreznih stopa na plaće, prema Stojiću će imati kratkoročno pozitivan psihološki efekt. "Ljudi će imati nešto veći neto osobni dohodak, ali će fiskalna konsolidacija, ponajviše ukidanje poreznih olakšica, velikim dijelom poništiti taj pozitivan efekt", smatra Stojić.
Analitičari Raiffeisen Consultinga smatraju da će ukidanje kriznog poreza povećati optimizam potrošača, što bi se ipak trebalo pozitivno odraziti na promet u trgovini na malo.
No, kako u prvoj polovini godine nije izgledan oporavak realnog sektora, a time ni tržišta rada, potrošački pesimizam, pad plaća i visoka nezaposlenost i dalje će loše utjecati na maloprodaju.
Tako da i u sljedećim mjesecima analitičari očekuju nastavak ''racionalne'' potrošnje, što će se ogledati u odgodi kupnje trajnih potrošnih dobara.
Kako je najvažnija pretpostavka oporavka maloprodaje smanjenje nezaposlenosti, snažnije pozitivne pomake treba očekivati tek nakon oporavka tržišta rada, dakle vjerojatno tek u prvom kvartalu 2011. godine. (Bankamagazin)
|
|
|
|