17.12.2009.
Energija skuplja 10 posto - BDP manji oko 500 mil. eura
Povećanje cijena energije za 10 posto povećalo bi troškove u sektoru komunalnih usluga za 0,83 posto, prijevoza za 0,41 posto, u hotelijersko-restoraterskoj djelatnost i u rudarstvo i vađenje za po 0,33 posto te prerađivačkoj industriji za 0,3 posto
Iz dogovora Vlade RH i mađarskog Mola o odgodi otkupa plinskog poslovanja od Ine proizašla je i oduka o poskupljenju plina od početka iduće. Plin će za obične potrošače poskupjeti za 33 lipe, dok će cijene za povlaštene potrošače, HEP i Petrokemiju, porasti za 30 lipa.
Prema sadašnjim cijenama Gradske plinare Zagreb, cijena kubika plina porasla bi s 2,45 kuna na 2,78 kuna ili za 13,47 posto. Neslužbeno se zbog poskupljenja plina predlaže poskupljenje struje za oko 10 posto, objavio je Večernji list pozivajući se na izvore bliske Vladi.
Prema izračunu stručnjaka za ekonomiju energije, rast cijena energije (svih vidova u prosjeku) oko10 posto izaziva pad hrvatskog BDP-a za oko 1,5 do 2,5 posto. Podatak je objavljen u istraživanju „Politika cijena u energetskom sektoru i utjecaj cijene energenata na gospodarski razvoj Republike Hrvatske“ iz 2006. čiji su autori prof. dr. sc. Vladimir Čavrak, mr. sc. Tomislav Gelo i dipl. oec. Dominik Pripužić, S obzirom na tadašnju vrijednost BDP-a, riječ je bila o iznosu između 500 i 900 milijuna dolara na godišnjoj razini.
Prosječni udjel troškova energije u strukturi troškova poduzetnika 2004. iznosio je 2,28 posto. Na temelju ovih podataka autori analize izračunali su da bi, u slučaju rasta cijena energije za 10 posto, troškovi poduzetničkog sektora porasli za 0,23 posto ili u apsolutnom iznosu za oko 1,1 milijardu kuna što je približno 8 posto dobiti prije oporezivanja (prema tadašnjim poslovnim rezultatima).
U slučaju Hrvatske, ako dođe do povećanja cijene energije od 10 posto, navodi se u istraživanju, najviše povećanje troškova dogodilo bi se u sektoru javnih (komunalnih) usluga, odnosno u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom (za 0,83 posto), zatim u prijevozu (0,41 posto), u hotelijersko-restoratersko djelatnosti (0,33 posto), rudarstvu i vađenju (0,33 posto), te u prerađivačkoj industriji (0,3 posto). Potom slijede ostali, energetski manje ovisni sektori.
|
"Mi ne možemo povećavati cijenu na račun svojih kupaca“, upozorava Ivan Miloloža, predsjednik Uprave tvornice akumulatora Munja. Ta tvornica je jedan od izravnih industrijskih potrošača. Miloloža kaže da mu je jasno da su hrvatske cijene plina još uvijek ispod europskih tržišnih cijena, ali s obzirom na ostala opterećenja naših gospodarstvenika poskupljenje plina od 13 posto značilo bi porast cijena Munjinih proizvoda za 3 do 4 posto, što dovodi u pitanje cijelo poslovanje tvrtke.
Procjenjuje se da se u Hrvatskoj godišnje potroši 2,9 milijardi kubičnih metara plina. Domaća proizvodnja podmiruje oko 60 posto potreba, a ostatak se uvozi. Petrokemija iz Kutine i HEP potroše oko 46 posto ukupne potrošnje, oko 42 posto preuzimaju distributeri prema kućanstvima i gospodarstvu, a industrijski potrošači koji su neposredno spojeni na transportnu plinsku mrežu (ima ih tridesetak) troše oko 12 posto ukupne potrošnje.
Distributivna poduzeća imaju oko 450 tisuća kupaca, od kojih je 95 posto kućanstava. Kućanstva ujedno potroše prosječno oko 60 posto distribuiranog plina ili 730 milijuna kubika), a gospodarski potrošači ostatak, odnosno nešto manje od 500 milijuna kubika. (Bankamagazin)
|
|
 |
|