20.07.2009.
Hrvatska u sredini europske ljestvice po cijenama struje
Praksa oporezivanja razlikuje se u europskim zemljama, u Hrvatskoj je primjerice temeljna cijena električne energije, temeljem izračuna za 100kWh, 9,61 euro, PDV je 2,09 eura, a ostali porezi 0,14 eura za domaćinstva
Izraženo u eurima i bez elementa kupovne moći stanovništva, najskuplju struju za domaćinstva ima Danska dok je Hrvatska pri dnu ljestvice skupoće i neznatno skuplja od Slovenije ali i jeftinija od Francuske.
Najskuplja električna energija za potrebe industrije je na Cipru, Hrvatska je pri sredini europske ljestvice između Grčke i Rumunjske, to pokazuju podaci u ponedjeljak objavljene Eurostatove analize cijena električne energije u Europi.
Usporedba cijene 100 kWh u eurima dala je podatak da hrvatsko domaćinstvo plaća struju skoro dvostruko manje nego li irsko, ili ciparsko, a od Hrvatske su jeftiniji Španjolska, Grčka i baltičke zemlje.
100kWh koštati će za industriju u Hrvatskoj 9,47 eura, više nego u Norveškoj (8,71), Švedskoj (7,73), Portugalu ili Poljskoj (obje po nekoliko eurocenti iznad devet eura) ili Bugarskoj (6,69 eura).
Praksa oporezivanja razlikuje se u europskim zemljama, u Hrvatskoj je primjerice temeljna cijena električne energije – opet temeljem izračuna za 100kWh – 9,61 euro, PDV je 2,09 eura, a ostali porezi 0,14 eura za domaćinstva.
Bazična cijena varira od 17,54 eura na Cipru koji je najskuplji do 6,85 eura u Bugarskoj. Za industriju, bazična cijena u Hrvatskoj je 9,33 eura uz porez od 0,14 eura ili 1,5% sveukupne cijene koji otpada na nepovratne poreze.
Austrija je zemlja gdje je električna energija za industriju najviše oporezovana, čak 15,6 posto cijene struje otpada na nepovratne poreze.
Cijene električne energije promjenjive su, dio Eurostatovog ispitivanja tržišta dao je paralelu koštanja struje između drugog tromjesečja 2007. i istog razdoblja 2008. godine.
Poskupljenje je bilo osjetno u Hrvatskoj sa desetpostotnom razlikom koja je Hrvatsku smjestila u društvo sa zemljama s najvišim skokom cijena, primjerice Češkom, Belgijom (belgijske će vlasti kasnije ustvrditi da su tamošnje tvrtke neopravdano digle cijene te je naređen povrat novca), Cipra, Litve i rekordera Malte s preko 50 posto poskupljenja.
Poskupljenja električne energije za potrebe industrije su od drugog tromjesečja 2007. do istog razdoblja 2008. godine bila osjetnija u Hrvatskoj sa skoro 25 posto čime je ona pri vrhu porasta koštanja kilovata, skupa s Ciprom, Maltom i Litvanijom.
|
Pregled elemenata koji sudjeluju u cijeni električne energije ukazuje također na različlite prakse u Luksemburgu je cijena električne energije malo niža od cijene korištenja elektropskrbne mreže što je izuzetak od europskog pravila, u većini zemalja omjer je pedeset prema pedeset, u Hrvatskoj 60 posto otpada na energiju, 40 posto na mrežu dok je na Malti unos koštanja mreže tek 15 posto sveukupne cijene.
Ovo su podaci za domaćinstva. Za industriju stanje je bitno drugačije. U Estoniji najveći je udjel troškova prijenosne mreže, gotovo polovicu cijene struje, iza nje je Hrvatska s 45-postotnim udjelom troškova distribucije u ukupnoj cijeni električne energije.
Hrvatska je na sredini europske ljestvice po cijenama električne energije izraženim kroz kupovnu moć stanovništva.
Od nje su jeftinije Nizozemska, Austrija, Velika Britanija, Španjolska, Slovenija, a skuplje Irska, Bugarska, Češka, Portugal. Najjeftinija je struja u Finskoj, Fracuskoj i Estoniji, najskuplja na Malti i Cipru, rekorder po skupoći je Mađarska. (Bankamagazin)
|
|
|
|