02.12.2010.
Večernji list: Plin ostaje u Ini i poskupljuje 13 posto?
U tom će iznosu naftna kompanija podići cijenu distributerima, što znači da će kućanstvima biti veća oko 10 posto
Plinski biznis (prodaja plina iz uvoza) ostaje u Ini, dakle država ga, kao što se i očekivalo, neće otkupljivati, ali taj energent kućanstvima poskupljuje od 12 do 13 posto već na početku iduće godine. To su, doznajemo iz dobro upućenog izvora, dogovorili Vlada i MOL iako pregovori još nisu službeno završili. Naime, prema dodatku Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, Vlada je do jučer trebala preuzeti plinski biznis.
Tako je bio dogovorio bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec, ali poslije njegova odlaska Vlada je odustala od te ideje jer je izračunala da bi na uvoznom plinu (posve je druga priča s plinom iz domaće proizvodnje) godišnje imala gubitke u milijardama kuna jer se plin uvozi po višoj cijeni nego što se u RH prodaje.
Vlada je nižom cijenom plina čuvala socijalni mir pa je odredila da Ina distributerima plin prodaje po 1,7 kuna po kubiku (distributeri na tu cijenu dodaju svoju maržu pa je cijena plina za kućanstva veća), a on se pak uvozi za 2,2 do 2,4 kune po kubiku.
Dogovor Vlade i MOL-a svojevrsni je kompromis jer je Vlada dopustila poskupljenje cijene plina, a zauzvrat je izbjegla preuzimanje tog neprofitabilnog dijela plinskog biznisa. Ina pak gubitke na uvoznom plinu može kompenzirati zaradom na onom iz domaće proizvodnje.
Ipak, poskupljenje plina udar je na standard građana, odnosno 650.000 kućanstava koja imaju plinski priključak i koja su ove godine već pretrpjela 20-postotno poskupljenje plina.
Hrvate u idućoj godini prema procjenama stručnjaka očekuju i više cijene naftnih derivata koji su u ovoj godini već poskupjeli 14 posto, a kako se ove godine odustalo od poskupljenja struje, veći računi za električnu energiju također bi mogli postati stvarnost.
|
Poskupljenje plina od 12 do 13 posto samo je trenutačno jer ulaskom u EU cijena mu mora postati tržišna pa će biti još skuplji. Vrlo vjerojatno, 30-ak posto. U Ini tvrde kako je cijena plina u regiji, po kojima ga kompanije prodaju distributerima za kućanstva, od 3 do 3,5 kuna. Neovisni stručnjaci pak kažu kako se ta cijena odnosi na najskuplje zemlje te kako je on u prosjeku ipak jeftiniji.
Kad Ina distributerima poveća cijenu od 12 do 13 posto, to znači da će plin kućanstvima u konačnici biti skuplji otprilike deset posto. Kubik plina, primjerice, u Zagrebu sada iznosi 2,83 kune, a nakon poskupljenja bio bi 3,11 kuna, odnosno 28 lipa skuplji.
– Ovo je maksimalno moguće poskupljenje u ovim teškim vremenima. No ne treba zaboraviti da bi prava tržišna cijena plina za kućanstva po kubiku bila od 4 do 4,5 kuna, što znači da će cijena plina morati još rasti – komentirao je Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin. Napomenuo je pak kako nigdje u svijetu nema da je plin kućanstvima, kao što je to tako u RH, jeftiniji nego industriji.
Industrijalci već pogođeni u 2010., no gradnja plinovoda smanjit će cijene
Cijena plina za industriju posve je druga priča od one za kućanstva. Hrvatski industrijalci ove su godine bili pogođeni velikim poskupljenjima, odnosno tri je puta cijena plina išla gore od 15 do 20 posto. Zbog toga su neki industrijalci bili najavili da će se preseliti iz Hrvatske jer ne mogu poslovati uz tu cijenu tog energenta.
Ipak, izgradnjom plinovoda između Mađarske i Hrvatske, a otvaranje će biti u idućoj godini, otvara se mogućnost nabave plina i od drugih dobavljača, što bi u konačnici trebalo pridonijeti nižoj cijeni plina za industriju. Industrijalcima se cijena plina mijenja svaka tri mjeseca prema tzv. eskalacijskoj formuli. Uskoro bi pak trebali biti poznati i rezultati pozivnog natječaja koji je raspisala tvrtka Prirodni plin za dobavu plina iz uvoza.
Iako je dosad dobavljač bio ruski Gazprom, ove je godine prvi put raspisan natječaj za dobavljača koji će u iduće tri godine opskrbljivati Hrvatsku plinom. I ti novi dobavljači, koji žele preoteti posao Gazpromu, trebaju ponuditi nižu cijenu plina, što bi također trebalo donijeti bolju cijenu tog energenta industriji. (Večernji list / Bankamagazin)
|
|
 |
|