09.01.2009.
SSSH: I ova kriza nas je iznenadila, a gdje su mjere?
Sindikat poziva Vladu da u najkraćem roku donese mjere kako bi se izbjegla egzistencijalna kriza socijalno ugroženih kategorija stanovništva
I dok su mahom sve zemlje Europske unije usvojile određene strategije za izlazak iz ekonomske krize i ako se ima u vidu izjava Europske komisije da ne postoji univerzalni pristup nego da svaka zemlja ponaosob mora iznaći načina da riješi nastale probleme u gospodarstvu, Hrvatska još uvijek nema konkretnih mjera koje bi davale prava za i najmanji optimizam, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare u sjedištu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) na temu „temu Kriza stigla - gdje su mjere?“.
Predsjednica SSSH, Ana Knežević, ponovila je zabrinjavajuću socijalnu sliku Hrvatske istaknuvši kako je od 1,1 milijuna umirovljenika njih 75 posto socijalno ugroženo jer primaju mirovine ispod praga siromaštva, odnosno manje od 1850 kuna mjesečno.
Uz to, rekla je, imamo 100 tisuća radnika koji su egzistencijalno ugroženi te više od 220 tisuća nezaposlenih, a i jednih i drugih će biti više ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere.
SSSH stoga predlaže Vladi mjere koje bi se trebale donijeti u najkraćem mogućem roku kako bi se zaštitila kupovna moć stanovništva i stabiliziralo poljuljano ekonomsko povjerenje u gospodarstvu.
Najvažnija od nih je moratorij na rast cijena na koje država ima utjecaj te istovremeno smanjenje troškova administracije. To se odnosi na rast poreza, prireza, doprinosa, svih oblika komunalnih naknada, kao i ostalih troškova za kućanstva i poduzeća.
Zatim, potrebno je osnovati jamstveni fond čijim bi se sredstvima financijski pomagalo mala i srednja poduzeća najviše pogođena padom potražnje,te javno objaviti projekte za koncesijska partnerstva u infrastrukturnim investicijama države kako bi se privuklo privatne investitore, održala zaposlenost i gospodarska aktivnost.
Iz Sindikata predlažu i izgradnju pojačane mreže socijalne sigurnosti, po uzoru na Europsku uniju. To uključuje i osnivanje 'prehrambenog fonda' kako bi se izbjegli dramatični humanitarni scenariji i pojava gladi u zemlji.
Potrebno je i zakonski urediti najviše dopuštene razine kamata koje banke smiju zaračunavati klijentima te omogućiti reprogramiranje nepovoljnih kredita zbog valutnih fluktuacija, rekao je Mario Švigir, glavni ekonomista SSSH, tijekom prezentacije mjera.
|
Iz Sindikata su se osvrnuli i na aktualnu temu opskrbe plinom. Branimir Molak, stručnjak za energetiku, upozorio je kako se u energetici Hrvatske „ne zna tko pije a tko plaća“ potkrijepivši to podacima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva koji pokazuju da je Hrvatska u 2006. godini proizvodnjom iz domaćih izvora mogla zadovoljiti 94 posto potreba za plinom.
„Od ukupne proizvodnje od 2,7 mlrd m3 plina u Italiju izvozimo gotovo jednu trećinu po cijeni od 6 američkih centi za metar kubni, dok kućanstva plaćaju i do 7 puta veću cijenu ovog energenta“, upozorio je Molak dodajući kako se treba razmotriti uvjete ovog po Hrvatsku očito štetnog ugovora.
|
|
|
|