13.01.2010.
Usprkos poskupljenju, plin u Hrvatskoj još uvijek najjeftiniji u regiji
U regiji je nemoguće kupiti prirodni plin po cijeni manjoj od 3,5 kn po kubiku, no on je još uvijek najučinkovitiji energent, tvrdi Josip Friščić iz Hrvatske udruge za plin. Kako bi smanjili ovisnost o plinu u Našicecementu su prešli na loženje ugljenom, a istu opciju razmatra Dilj i Slavonija IGM
U regiji je nemoguće kupiti prirodni plin po cijeni manjoj od 3,5 kune po kubiku, a s obzirom na energetsku vrijednost, i po novim cijenama plin još uvijek najučinkovitiji energent, rekao je Josip Friščić iz Hrvatske stručne udruge za plin za www.banka.hr komentirajući nezadovoljstvo industrijskih potrošača zbog novih cijena plina.
Naime, iz dogovora hrvatske Vlade i mađarskog Mola o odgodi otkupa plinskog poslovanja od Ine proizašla je oduka o poskupljenju plina prema kojoj je od početka ove godine plin za obične potrošače poskupio za 33 lipe, dok je za povlaštene potrošače cijena porasla za 30 lipa.
Iako se govorilo o poskupljenju od 20 posto za industrijske potrošače, oni tvrde da su cijene plina na novim računima (1,81 kn po kubiku) 80 posto veće u odnosu na cijene iz prosinca, kada su za kubik plina plaćali 1,02 kune.
Iz tvrtke Prirodni plin tumače kako se cijena plina u ugovorima o opskrbi za prošlu godinu određivala kvartalno, formulom koja je vezana za cijenu nafte i naftnih derivata.
U Ini naglašavaju kako su cijene bile znatno niže od nabavnih cijena plina u prošloj godini, a kretale su se između 2,08 i 1,02 kune po kubiku. Prosječna cijena iznosila je 1,54 kuna po kubiku i u odnosu na nju poskupljenje iznosi 20 posto.
Najveći industrijski potrošači plina su proizvođači građevinskog materijala, proizvođači stakla i nemineralnih materijala te kemijska industrija, na koje otpada gotovo dvije trećine industrijske potrošnje.
Veliki potrošači su također prehrambena industrija i industrija željeza i čelika, a svi su, osim cijenama, još više pogođeni novim uvjetima isporuke plina koje im je ponudila Inina tvrtka Prirodni plin.
|
"Glavni razlog našeg neprihvaćanja prijedloga novog ugovora o isporuci plina za Našicecement, Slavoniju IGM i Dilj leži u činjenici da prijedlog novog ugovora po prvi puta tijekom višedesetljetne suradnje uključuje model ugovorne kazne koji je po nama neprihvatljiv (plaćanje penala u slučaju manje potrošnje od one koja je bila planirana), te kao novost - obvezu dostave bankovne garancije kao instrumenta osiguranja plaćanja, što u današnjim otežanim uvjetima poslovanja nepotrebno opterećuje financijsko poslovanje tvrtki. Isto tako, novim prijedlogom ugovora smanjena je valuta plaćanja s 15 na 10 dana“, tumače u Nexe Grupi, koja pregovara s tvrtkom Prirodni plin oko spornih odredbi ugovora.
U Prirodnom plinu kažu kako je odredba 'take or pay' uobičajena u plinskom poslu, a predviđena je i Zakonom o tržištu plina te je sastavni dio ugovora o nabavi plina koji su ponudili svojim partnerima.
"Ona podrazumijeva plaćanje određenog postotka vrijednosti ugovorenog, a ne preuzetog plina kroz tromjesečno razdoblje uz primjenu dopuštenog odstupanja, kao i mogućnost povrata dijela plaćene ugovorne kazne u narednim razdobljima“, tumače.
Bankarska garancija zatražena je od kupaca koji nisu redovito plaćali svoje obveze i za pokriće razlika naplate dvomjesečnih količina plina kojeg isporučujemo s odgodom plaćanja, navodi tvrtka Prirodni plin. Od kupaca koji su uredno podmirivali svoje obveze za pokriće rizika naplate isporučenog plina zatražene su zadužnice.
Iako su svjesni da sporne odredbe imaju uporište u odlukama i uredbama Vlade i da je prostor za dogovor vrlo ograničen, Nexe grupa zatražila je od tvrtke Prirodni plin da, s obzirom na otežane uvjete poslovanja uzrokovane globalnom ekonomskom krizom, ponovno razmotri navedene uvjete iz ugovora.
Nexe grupa je lani s Ina grupom u Hrvatskoj i BiH ostvarila promet od 68 milijuna kuna, od čega više od 17 milijuna kuna otpada na prirodni plin. U Našicecementu prešli su na loženje ugljenom kako bi smanjili ovisnost o isporuci plina, a istu opciju razmatraju i za pogone Dilj i Slavonija IGM. (Bankamagazin)
|
|
 |
|