28.09.2009.
Jelavić: Cijena struje će rasti
Cijena električne energije bi mogla porasti do 20 posto, neki će moći te troškove lakše prenijeti na potrošača, a neki ne, kaže dr. Vladimir Jelavić, član našeg pregovaračkog tima za Kyoto protokol
Kao energetičara ne zadovoljava me ako Hrvatska uvozi 30 posto struje, osobito kad ima mogućnosti da pokriva sve svoje potrebe. Proizvodnja električne energije je gospodarska grana koja svoj proizvod može dobro prodati.
Pogotovo kad za njom postoji velika potražnja, kaže dr. Vladimir Jelavić, član našeg pregovaračkog tima za Kyoto protokol i stručnog tima za pregovare s EU u razgovoru za novi broj mjesečnika Banka.
Nakon rujanske rasprave o klimatskim promjenama u UN, slijedit će Konferencija o klimatskim promjenama u Kopenhagenu u prosincu na kojoj će Hrvatsku zastupati upravo Jelavić, stručnjak za energetska pitanja sa zagrebačkog Instituta za energetiku i zaštitu okoliša Ekonerg.
Do 2012. Hrvatska mora ispuniti zahtjeve iz Kyota o 5 postotnom smanjenju emisije CO2, a trenutno smo ispod dozvoljene emisije, objašnjava Jelavić, te dodaje da ćemo ulaskom u EU i mi do 2020. morati ispuniti zahtjeve o 20 postotnom smanjenju emisija što će nas koštati između 0,5 do 1,5 posto BDP-a. Cijena električne energije bi mogla porasti između 10 i 20 posto. "Neki sektori će biti jače ugroženi neki manje, neki će moći te troškove lakše prenijeti na potrošača, a neki ne", kaže Jelavić.
Na konferenciji u Kopenhagenu trebao bi se odrediti globalni cilj smanjenja emisija CO2. Europa predlaže da dozvoljena koncentracija CO2 u zraku bude 450 ppm (dijelova u milijunu čestica zraka), odnosno da se dopusti porast temperature od najviše 2 Celzijeva stupnja. Da bi se do 2050. ispunio taj cilj razvijene industrijske zemlje morale bi smanjiti svoje emisije do 85 posto.
"Sretan ishod konferencije bi bio kad bi se to uspjelo dogovoriti. Kad bi Kina, Indija, Brazil i Meksiko, koji imaju najveće emisije CO2, pristali na ovaj otklon. Europa je, koja je svoje smanjenje sada odredila na 20 posto, rekla ako dođe do za njih prihvatljivog sporazuma da bi oni išli čak i na smanjenje od 30 posto", kaže Jelavić.
Dakako, važno je hoće li na to pristati Amerikanci koji istovremeno na bilateralnoj razini pregovaraju s Kinom jer je važno pitanje koliko će države Anexa1 (potpisnice Kyota - razvijene zemlje, op.a.) biti spremne financirati to što će se događati u Kini.
|
Naime, Kini je problem što 80-90 posto njezine električne energije dolazi iz ugljena, a u Kini se svakih deset dana završi jedna elektrana od 500-1000 MW, jer su im tolike potrebe. "Oni su spremni sebe korigirati, ali im je jednostavno potrebno vrijeme", kaže Jelavić.
Na pitanje koliko stoje mjere smanjenja emisija CO2, Jelavić kaže da se to vidi iz cijene CO2 na tržištu emisija koje se kreću između 15 i 20 eura po toni.
Tehnologija koja najviše smanjuje emisiju CO2 je nuklearna energija. Zatim, tu su obnovljivi izvori energije - vjetroelektrane, te korištenje biomase, dok je sunce najskuplja tehnologija koja će dugoročno imati sve veću ulogu i od koje se očekuje najveći bum, pojašnjava Jelavić te dodaje da bi Hrvatska prema Vladinoj strategiji tzv. “Bijeloj knjizi” do 2020. trebala imati 20 posto obnovljivih izvora energije. (Bankamagazin)
|
|
|
|