05.09.2008.
Vlada: Pet mlrd eura za struju
Iznos se odnosi na gradnju novih termoelektrana i hidroelektrana, ali i nuklearne elektrane
Hrvatska Vlada planira uložiti dvije milijarde eura u gradnju novih termoelektrana i hidroelektrana kako bi osigurala dovoljnu količinu eletrične energije. Ni to, međutim, neće biti dovoljno već će, procjenjuju stručnjaci, do 2015. ili 2020.
Vlada morati sagraditi i nuklearku. Za gradnju nuklearke od tisuću MW cijena se kreće od 2 do 2,5 milijardi eura. Ukupno bi, dakle, Vlada trebala uložiti približno pet milijardi eura.
To potvrđuje i Strategija energetskog razvoja Hrvatske, koja će biti završena za tri tjedna. Ako se ne želi uvoziti dvostruko više struje nego danas, navodi se u Strategiji, morat će se pokrenuti veliki investicijski ciklus gradnje elektrana.
Hrvatska će 2020. trošiti oko 40 posto ukupne raspoložive energije, a samo električne energije će se trošiti 20 posto više negoli danas.
Prema tvrdnjama iz Vlade, energetska budućnost bez velikih investicija bit će iznimno teška. Stoga se tvrdi da je ovaj dokument jedan od najvažnijih za budućnost Hrvatske.
U Hrvatskoj sada radi 25 hidroelektrana, četiri termoelektrane i tri termoelektrane-toplane. One imaju 4000 MW instalirane snage, koja je sada nedostatna za Hrvatske potrebe te se oko 20 posto električne energije uvozi.
Da 2020. godine ne bi uvozili 40 posto električne energije, potrebno je sagraditi novih elektrana ukupne 3,5 tisuća MW instalirane snage. Prema neslužbenim informacijama, Strategijom nije isključena ni gradnja hidroelektrana, termoelektrana ni nuklearke.
Dodatni problem predstavlja činjenica da su resursi postojećih termoelektrana na izdisaju. Većina njih u pogon je pušteno 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća.
Većina njih bi oko 2015. trebale biti ugašene. Prema našim izvorima, trebale bi biti ugašene TE Jertovec, TE Plomin I, TE Sisak I i II, TE Rijeka i jedan blok zagrebačke termoelektrane-toplane.
Budući da se Hrvatska obvezala na poštivanje pravila EU o smanjenju stakleničkih plinova, buduće termoelektrane će biti plinske i gradit će se na pozicijama Plomin III snage 500 MW, a gradi se i novi blok u zagrebačkoj termoelektrani-toplani i Sisak III.
Uz postojećih 25 hidroelektrana koje se neće zatvarati već će se po potrebi zamjenjivati generatori, gradi se HE Lešće.
Osim toga, u planu je gradnja manje HE Dubrovnik II i druga faza Senja II. Zbog protesta mađarskih vlasti, a potom i lokalne zajednice odustalo se od gradnje HE Novo Virje.
No u Slavoniji se planira gradnja jedne hidroelektrane, ali još nije poznata lokacija. Osim toga, računa se i na produženje resursa NE Krško 2023. za još 10-20 godina.
Ipak, prema tvrdnjama naših sugovornika, gradnjom novih hidroelektrana i termoelektrana 2015. osiguralo bi se dodatnih samo oko 1700 MW instalirane snage od potrebnih 3500 MW.
|
Kako ne postoje dodatni hidropotencijali za gradnju hidroelektrana, a gradnja dodatnih plinskih termoelektrana, osim ovih navedenih, neisplativa je zbog skupog plina, jedini izlaz stručnjaci vide u gradnji nuklearne elektrane. (Bankamagazin)
|
|
|
|