24.02.2012.
Održan seminar o mogućnostima primjene biomase
Šumska biomasa pruža brojne mogućnosti za ostvarenje ciljeva održivog razvoja, zaštite okoliša i sigurnosti opskrbe energijom.
Šumska biomasa pruža velike prilike za ostvarenje ciljeva održivog razvoja, zaštite okoliša i sigurnosti opskrbe energijom, izjavio je Davor Škrlec, pomoćnik ministrice zaštite okoliša i prirode, u pozdravnom govoru okupljenima na seminaru "Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije - biomasa".
Isto tako, u drugom uvodnom izlaganju je predstavnik Ministarstva gospodarstva, Igor Raguzin, istaknuo da primjena biomase u hrvatskoj energetici ima socijalne (poticanje ruralnog razvoja), gospodarske (investicije) i ekološke (zaštita okoliša) ciljeve.
Konačno, vezano uz sve to, u jednom od izlaganja na Seminaru je Dražen Lončar, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, naglasio da bi, uz pretpostavku ostvarenja svih ciljeva koji su u vezi s biomasom zacrtani u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske, ulaganja u energetska postrojenja na biomasu ukupne snage 85 MW mogla dosegnuti čak 400 milijuna eura.
Ovogodišnji seminar je već četvrti po redu posvećen mogućnostima primjene obnovljivih izvora energije, a ovaj je put bio posvećen šumskoj biomasi. Dakako, i ovaj je put Seminar privukao je veliku pozornost stručne javnosti.
Naime, u hotelu ‘Antunović’ okupio je oko 120 sudionika, uglavnom predstavnika projektantskih i konzultantskih tvrtki, proizvođača energetske opreme, investitora u postrojenja za energetsko iskorištavanja biomase, visokoškolskih ustanova i nadležnih državnih tijela.
|
Od naglasaka ostalih izlaganja valjalo bi izdvojiti kako je važnost drvnih peleta kao energenta za male kotlove u Europi sve veća, a njihova cijena više nego konkurentna loživom ulju i prirodnom plinu, no i da se gotovo cjelokupna hrvatska proizvodnja izvozi (oko 100.000 t godišnje).
No, Hrvatska izvozi i sva ostala goriva iz biomase: brikete (u količini 10.000 t godišnje). sječku (75.000 t godišnje) i ogrjevno drvo (oko 1,8 mil. m3 godišnje). Isto tako, najavljeno je da bi 2013. godine mogao biti pušten u pogon toplinarski sustav na biomasu u Pokupskom, a taj projekt upravo provodi Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, dok se 2015. očekuje dovršetak ambicioznog projekta HEP OIE-a, Bioelektrane Velika Gorica.
U svakom slučaju, Hrvatska bi se više trebala ugledati na druge europske zemlje u energetskom iskorištavanju biomase, primjerice na Austriju, gdje je gradišćansko mjesto Güssing odličan model.
Naime, biomasa kao gorivo u proizvodnji električne energije u Europi sudjeluje s čak 17%. Isto tako, iznimno zanimljivo bilo je vidjeti i neke od ostvarenih projekata u Hrvatskoj kao što su kogeneracijska postrojenja u drvnoj industriji Strizivojna Hrast u Strizivojni i Lika Energo Eko u Udbini (projekt vrijedan čak 4,1 mil. eura), kotao na sječku u proizvodnim pogonima tvornice opreme za grijanje Centrometal u Macincu i paketno kogeneracijsko postrojenje koje je razvio Đuro Đaković Elektromont.
Uz to, dokaz za sve veće zanimanje za biomasu u Europi je i činjenica da je jedan od poznatih europskih proizvođača za grijanje, njemačka tvrtka Viessmann, svoj opsežni program (koji je također prikazan na Seminaru) u posljednjih nekoliko godina sustavno proširila upravo preuzimanjem nekoliko proizvođača opreme za energetsko iskorištavanje šumske biomase, ali i poljoprivredne biomase, bioplinova i biogoriva.
Konačno, valja napomenuti i da je cijelo vrijeme održavanja Seminara ispred glavnog ulaza u hotel bilo izloženo paketno energetsko postrojenje njemačkog proizvođača Heizomat koje je privuklo pažnju sudionika. Riječ je o postrojenju koje može koristiti sve vrste biomase, raznu ambalažu, stare palete, drvni otpad i sl.
|
|
 |
|