10.05.2011.
Završena energetska konferencija o drvnoj biomasi
Nema suglasnosti oko raspoloživih količina biomase, među ulagačima se kriju mnogi špekulanti, u pripremi su novi zakon o OIE i poboljšanju tarifnog sustava
Tijekom 3. energetske konferencije o drvnoj biomasi koja je krajem prošlog tjedna završila u Slavonskom Brodu raspravljena je tematika uporabe obnovljivih izvora energije te su doneseni zaključci i preporuke.
Stanje oko korištenja drva kao energenta u svim zemljama regije je vrlo slično, a većina sudionika ga je ocijenila kaotičnim, posebno u dijelu utvrđivanja raspoloživih količina biomase, gdje se stavovi i razmišljanja pojedinih interesnih skupina znatno razlikuju.
Primjerice, za RH se bazno navodi da trenutno raspolaže količinom od 600.000 kubika, dok optimističniji stručnjaci iz akademskih krugova navode da se u budućnosti može upotrijebiti čak do 6 mil. kubika biomase za energetske potrebe, bez narušavanja gospodarske i ekološke ravnoteže.
Predstavljene su najnovije tehnologije za preradu drvne i šumske biomase, uglavnom uvoznog porijekla, s time da su neki domaći proizvođači, Đuro Đaković Elektromont, Tvornica turbina Karlovac, Seting iz Delnica i Grupacija biotoplifikacija predstavili nova tehnološka rješenja koja su bila zanimljiva sudionicima iz okolnih zemalja, naročito Slovenije i Srbije.
Većina stručnih rasprava vodila se oko optimalnih veličina kogeneracijskih postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije budući da je na tržištu RH u Registru obnovljivih izvora energije iz biomase već prijavljeno više od 70 projekata.
Analizirana je struktura prijavljenih ulagača za koje se navodi da u većini slučajeva ne raspolažu ozbiljnim kapitalom, već iz strateških i špekulantskih razloga prijavljuju projekte korištenja OIE, dok se za sada rijetki upuštaju u pribavljanje svih potrebnih dozvola.
Samo je tvrtka Hrast Strizivojna kod Đakova u potpunosti operativno završila kogeneracijsko postrojenje i ista je u stanju proizvoditi električnu i toplinsku energiju iz drva.
Kao glavni razlog, navodi se složena i dugotrajna procedura koju sudionici konferencije ocjenjuju birokratiziranom i izrazito ograničavajućom za veću uporabu biomase kao globalno prihvatljivog energenta.
|
U radu konferencije iznijeta su mnogobrojna iskustva iz okolnih zemalja, primjeri iz Slovenije, koja pod pritiskom „EU zelene“ regulative mora reducirati ili prilagoditi potrošnju ugljena u svojim termoelektranama pa za sada većinu svojih potreba za drvnom biomasom zadovoljava u Hrvatskoj.
Također iznijeti su primjeri iz Mađarske koja također u RH kupuje drvni ostatak u pilanama središnje Hrvatske, kao i šumsku sječku i iverje iz slavonskih šuma.
Elektroprivreda BiH pokreće strateški projekt prilagodbe jednog bloka TE Kakanj na biomasu, što je postignuto sinergijom političkih, znanstvenih i gospodarskih krugova u susjednoj zemlji uslijed proklamiranih energetskih načela EU (3x20), dok se u hrvatskoj elektroprivredi još uvijek slični projekti prilagodbe i rekonstrukcije termoelektrana na ugljen i naftu još uvijek ne realiziraju.
Predstavljeni su pozitivni primjeri projekata proizvodnje sječke, iverja, briketa i peleta iz drvnog i šumskog ostatka, a naglašeno je da država mora zauzeti aktivniju ulogu oko promocije goriva na bazi drva, posebice drvnog peleta koji je u Europi najtraženiji bio-energent.
Šira promocija je potrebna i u segmentu daljinskog grijanja, u sklopu mini toplana za potrebe škola, vrtića i drugih javnih objekata gdje je potrebno peći na fosilna goriva zamijeniti postrojenjima na biomasu.
Energija, a posebno ona proizvedena iz obnovljivih izvora ulazi u red glavnih gospodarskih tema u RH, a Ministarstvo gospodarstva priprema novi zakon o obnovljivim izvorima energije te poboljšanje tarifnog sustava koji bi trebao još više odgovarati proizvođačima energije iz OIE, izjavio je ravnatelj Uprave za energetiku Darko Horvat, koji je u vrlo otvorenoj raspravi odgovarao na mnogobrojna pitanja sudionika, apostrofirajući otvorenost Uprave za sve prijedloge i sugestije iz gospodarstva.
Tema konferencije „Kako iskoristiti drvnu biomasu za regionalni razvoj i nove ulagačke projekte u gospodarstvo i lokalnu samoupravu JIE“ privukla je u Slavonski Brod više od 270 sudionika, a od mnogobrojnih jedinica lokalne samouprave, neke poput općina Fužine i Tinjan postavile su konkretna pitanja oko izbora tehnologija i optimalne potrošnje toplinske energije iz njihovih planiranih kogeneracijskih postrojenja, dok je apliciranje na europske projekte, kao i IPARD program koji predviđa izradu toplana na biomasu vrlo skromno, prije svega zbog nedostatka kvalitetno napisanih projekata.
|
|
 |
|