02.03.2006. (Biserka Ranogajec)
Prvih deset trgovačkih lanaca 2001. držalo 26, a lani 55 posto tržišta
Konzum je 2000. imao 6,6 posto vrijednosnog udjela, 2003. već 15,1, a prošle godine 21,2 posto. Zamjetan je trend smanjivanja broja prodavaonica uz istodobni rast prodajnih površina te povećanje broja zaposlenih
Agencija za istraživanje tržišta GfK objavila je vrijednosne udjele prvih deset trgovačkih lanaca u Hrvatskoj koji su u 2005. godini osvojili ukupno 55 posto tržišta. Postotak bi bio i veći da su istraživači GfK zbrajali podatke trgovina koje su članice Ultra gros grupe ili CBA. Ali i bez ova dva lanca rezultati istraživanja, koje GfK provodi od 2000., pokazuju neprekidni rast velikih trgovaca na račun malih poduzeća i obrtnika. Tako su Konzum, Getro, KTC, Kerum i Billa 2000. godine imali 16,6 posto udjela, da bi već pretprošle godine s Kauflandom, Presoxleksom, Mercatorom, Metroom i IperCoopom osvojili 51 posto, a prošle 54,9.
CBA: Osam posto
GfK rabi poput ostalih agencija za istraživanje više metoda, a jedna od njih je panel anketa kućanstava. Vlasta Kroflin, savjetnica u agenciji objašnjava: "Svaki dan 1500 kućanstava bilježi kupnju 40 grupa proizvoda koji se najčešće kupuju od kruha, mlijeka, deterdženata, pića i sl. Kupci bilježe od toga gdje kupuju, po kojoj cijeni, do vrste proizvoda, robne marke, pakovanja itd. Na temelju tih podataka izračunava se kakva je i po kojim trgovinama kupnja." Tržišni udjeli računaju se i na temelju veličine ukupnog prihoda pa će objavljivanje poslovnih rezultata za 2005. godinu u maloprodaji sigurno donijeti novosti u odnosu na prijašnje godine.
Privrednike obično prihodi više zanimaju od istraživanja GfK, iako se ona prilično podudaraju. Ipak, postoje razlike. CBA koji nije među TOP 10 procijenio je da bi na temelju ukupnog prihoda njegov udio u 2005. mogao biti osam posto. S rastom planiraju i ove godine na temelju učlanjenja novih članica, a postoji i mogućnost kupnje manjih trgovačkih tvrtki. U 2006. će započeti gradnju logističko-distributivnog centra u Zagrebu te otvoriti 70 novih prodajnih mjesa. Lani ih je otvoreno 98, što je bio rekord od kada postoji CBA. Procjene IperCoopa slažu se s GfK, pa i u upravi te talijanske tvrtke kažu da su na desetome mjestu. I oni kreću dalje pa uz četiri hipermarketa koja imaju u Hrvatskoj planiraju otvoriti još jedan u Zagrebu, no lokacija i vrijeme još nisu definirani.
Konzum je u prošloj godini ostvario ukupni prihod od deset milijardi kuna i, prema njihovim procjenama, tržišni je udio u 2005. godini dosegao 26 posto. Ove će godine nastaviti sa širenjem maloprodaje, prvenstveno u segmentu prodavaonica većih formata. I prije objave poslovnih rezultata za 2005. iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja stiglo je objašnjenje kako "u strukturi tržišta trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo, na temelju prihoda iz maloprodaje (bez PDV-a), udio Konzuma se kreće između 25 i 30 posto".
|
Tržišni udjeli, tumače u toj agenciji, izračunavaju se na temelju vrijednosti proizvodnje i/ili prodaje, i to uvijek bez PDV-a i rabata, ili na temelju obujma proizvodnje i/ili prodaje. Podatke prikupljaju u vlastitim istraživanjima, surađuju s HGK, Carinskom upravom i gospodarskim udruženjima. Također su podatke dužni dostavljati sami poduzetnici u okviru konkretnih predmeta. U Agenciji tumače kako se "pretpostavlja da u vladajućem položaju se nalazi onaj poduzetnik čiji tržišni udio na mjerodavnom tržištu iznosi više od 40 posto." Ali, riječ je, kažu, o oborivoj zakonskoj pretpostavci. Sam vladajući položaj poduzetnika nije zabranjen, međutim zabranjena je zlouporaba tog položaja, a što se time smatra, tumače dalje, propisano je zakonom.
Pripremiti se za izazove
U prezentaciji tržišnih udjela, odnosno analizi koncentracije trgovine, istraživanjima GfK služi se među ostalim i HGK-ov Sektor za trgovinu. Općenito, kaže voditeljica Sektora Milica Rakuša Martulaš, vrijedi konstacija što je veći udio manjeg broja vodećih poduzeća u ostvarenom prometu, to je stupanj koncentracije veći i obrnuto. No moguće je, nastavlja, zapažanje o dostignutom stupnju koncentracije i na temelju variranja drugih pokazatelja kao što su prodajni objekti i njihov broj, broj zaposlenih, raspoloživa sredstva i sl. U HGK zaključuju kako koncentracija trgovine nije nikakva hrvatska specifičnost te da ljudi kojima je trgovina struka i koji upravljaju poduzećima tu zakonitost trebaju prihvatiti i pripremiti se za izazove koje ona nosi. U trgovini je zamjetan trend smanjivanja broja prodavaonica uz istodobni rast prodajnih površina, ali i povećanja broja zaposlenih što je posljedica koncentracije, objašnjava Milica Rakuša.
Na hrvatsko maloprodajno tržište svoj dolazak najavili su globalni igrači poput njemačkog Lidla, što znači još jaču konkurenciju. Rakuša predviđa daljnje smanjenje broja samostalnih malih trgovaca te smatra kako su nužna daljnja poslovna povezivanja i integriranja malih trgovaca. Njezin je "recept" ovakav: veliki se i dalje moraju širiti na domaćem tržištu, ali i inozemnom, te stupati u međunarodne kooperacije te tako postati dio globalnih međunarodnih lanaca. To, međutim, nije lako postići ako se, primjerice, promatra Mađarska gdje se krenulo u okrupnjavanje i prije ulaska u EU, ali tako da je domaćih trgovaca bilo sve manje na račun svjetskih multinacionalni kompanija. Tu su Wal-Mart, Aldi, Lidl, Penny Market, Tesco, Spar... U 2005. otvoreno je 100 novih hipermarketa, ali su najviše ojačali diskonti i sada ih je 400. Prema GfK, broj diskonata u Mađarskoj će rasti na 500 do 800 u sljedećem razdoblju.
Obrtnicima pet posto
Prema procjeni Borisa Vukelića, predsjednika Ceha trgovine HOK-a, tržišni udjel male trgovine u Hrvatskoj u 2006. vjerojatno će se kretati oko 27 posto, a udio obrtničke trgovine u ukupnoj distributivnoj trgovini oko pet posto. Daljnji pad je neminovan, a dolaskom "hard discountera" bit će ubrzan.
|
Vukelić tvrdi da kvartovske trgovine nisu ni atraktivne ni perspektivne. Dobar potez za male trgovce svakako je formiranje udruga (ne zadruga!) kakve uspješno funkcioniraju u Međimurju, Sisku i Rijeci. Primjerice, Udruga trgovaca Međimurja ima više od 150 ugovora s različitim dobavljačima. "Jedan od najvažnijih partnera naših udruga je Konzumov Velpro i mimo samoga kupoprodajnog odnosa pa se nadamo da će tako odnositi i prema budućim udrugama", kaže Vukelić.
Obrtnici: Dućani su turistički adut
"Prema podacima Obrtnog registra, početkom 2004. godine bilo je aktivno 37.919 obrta koji su registrirali trgovačku djelatnost, početkom prošle godine 39.492, a u siječnju ove godine 39.051. Država bi morala prihvatiti činjenicu kako joj mala trgovina treba zbog toga što je turistički adut kao i u svim mediteranskim državama. Usto, zapošljava veći broj ljudi po jedinici prodanog proizvoda od 'velike' trgovine", smatra Boris Vukelić iz Ceha trgovine. "Klasičan izgovor za bilo kakav potez u našu korist", nastavlja Vukelić, "pozivanje je na tržište kao apsolutno jedini regulativ. No po toj bi logici na svijetu postojao samo jedan trgovac i zvao bi se Wal- Mart".
Izvor: poslovni.hr
|
|
 |
|