30.07.2006.
Prijedlog Zakona o trgovini - mišljenje HGK
Vašim dopisom Klasa: 011-01/05-01/182, Ur.br. 526-05-01-01/1-06-12 od 03. veljače 2006. zatražili ste očitovanje Hrvatske gospodarske komore o Prijedlogu Zakona o trgovini.
Hrvatska gospodarska komora je uputila na mišljenje prijedlog zakona svojim članicama i do sada smo dobili samo određeni broj primjedbi i prijedloga koje Vam u sintetiziranom obliku prilažemo ovom dopisu.
Hrvatska gospodarska komora podržava opredijeljenje predlagača da kroz novi Zakon o trgovini na kvalitetniji način uredi ovo vrlo važno gospodarsko područje.
Na osnovu sagledavanja Prijedloga Zakona u nastavku ćemo izložiti osnovne prijedloge i primjedbe na pojedine odredbe zakona.
U članku 2. pod točkom 3. predlaže se izmjena definicije pojma «skladište» s obzirom da je «skladište» prostor koji prvenstveno služi za skladištenje roba, a može služiti i kao prostor u kojem se obavlja trgovina na veliko.
U članku 4. stavak 1. predlaže se iza riječi «obavljanje» dodati riječi «djelatnosti trgovine», dok ostatak rečenice treba brisati. Naime, smatramo nepotrebnim objašnjavati djelatnost trgovine jer je isto objašnjeno u članku 3. stavak 1. ovog Zakona.
U članku 5., alineja 4. predlaže se riječ «osnovnu» zamijeniti riječju «registriranu», zbog bolje tehničke uređenosti teksta Zakona, dok ostatak alineje iza riječi «djelatnost trgovine» treba brisati.
U članku 7. i članku 9. nejasno je što se u definiciji trgovine na veliko i na malo podrazumijeva pod «kupnjom usluge radi daljnje prodaje, prerade, proizvodnje vlastitih proizvoda namijenjenih tržištu, odnosno radi druge uporabe u svrhu obavljanja registirarane djelatnosti», odnosno što znači «prodaja i kupnja usluge za osobnu upotrebu», a da se istovremeno u članku 3. trgovina definira kao «kupnja i prodaja robe i obavljanje usluga u trgovini».
Ovu nejasnoću bi trebalo otkloniti.
|
U članku 10. predlaže se da se pojam prodaja na daljinu pobliže definira prema Tipologiji prodavonica i to na način da je prodaja na daljinu - prodaja putem kataloga, TV prodaja, prodaja putem interneta, prodaja putem telefona.
U članku 10., stavak 4. iza riječi «poljoprivredne proizvode» treba stajati «i ribarske proizvode» s obzirom da su isti navedeni i u članku 7., stavak 4.
U članku 12. došlo je do greške u određivanju broja stavaka tako da navedeni članak sadrži stavak 3 dva puta.
U članku 12. stavak 2. predlaže se izmjena tako da isti glasi: «Vlada na prijedlog Ministarstva propisuje uvjete iz stavka 1. alineje 1. ovoga članka.»
U članku 12., stavak 3. treba dodati da «ukoliko nadležni ured državne uprave ne odgovori na zahtjev u roku od 30 dana smatra se da trgovac može započeti obavljati trgovinu».
U članku 12. potrebno je dodatno pojasniti odnos odredba iz stavka 2. ovog članka sa odredbama iz stavka 5(6).
U svezi radnog vremena trgovine (članci od 55. do 61.) navodimo sljedeće:
Hrvatska gospodarska komora u cjelosti ostaje kod svih primjedbi iznesenih u mišljenju od 25. studenog 2005. Ur.br.:1-6248/1-2005.
Naime, iako su u dijelu rada trgovina nedjeljom izvršene određene korekcije, rješenja su u biti ostala ista.
U našem mišljenju od 25. studenog 2005. ukazali smo na niz nelogičnosti prigodom određivanja izuzeća. Međutim, one nisu otklonjene, niti je predlagatelj argumentirano obrazložio razloge za zadržavanje pojedinih izuzeća.
Nameće se zaključak da predlagatelj nije vodio računa (barem u nekim izuzecima) o činjenicama i životnim situacijama, na koje su predložena rješenja neprimjenjiva.
Primjera radi što se podrazumijeva «prijekom potrebom za cjelodnevnom opskrbom stanovništva» što bi trebalo vezati uz benzinske postaje i prodavonice na malo na postaji, čiji asortiman baš i ne mora zadovoljavati «prijeke potrebe stanovništva», a predloženo rješenje moglo bi rezultirati bitnim širenjem asortimana, što vjerojatno nije intencija predlagatelja.
Nadalje, zašto onemogućiti posjetiteljima groblja da nedjeljom poslije podne na štandovima uz ili na groblju mogu kupiti cvijeće i svijeće. Zašto u zemlji koja gaji tradicijske običaje onemogućiti nedjeljom poslije podne kupnju cvijeća.
|
Kako objasniti da se u današnje vrijeme intenzivnog rada na razvijanju zimskih sportova u Hrvatskoj previđa da se isti odvijaju u zimskim mjesecima, što podrazumijeva da se i skijalištima ili njihovom okruženju omogući kupovanje nedjeljom u zimskim mjesecima i nakon prosinca.
Upitno je zašto su iz Zakona nestale ljekarne. Zar nije prijeko potrebno na odgovarajući način osigurati rad ljekarni, odnosno dežurstva ljekarni svaki dan od 0-24 sata.
Nadalje, zar tržnice na kojima se odvija maloprodaja (otvoreni i zatvoreni dio s prodavaonicama) ne podliježu nikakvim pravilima o radnom vremenu jer prema prijedlogu one očito samostalno određuju radno vrijeme.
Posebno napominjemo da Republika Hrvatska intenzivno razvija turističku djelatnost te da ona kao turistička zemlja postaje sve više prepoznatljiva i poželjna destinacija stranim turistima, pri čemu ograničenja radnog vremena u Zakonu predstavljaju veliku prepreku, i u tjednom rasporedu (završetak rada u 21,00 sat), a pogotovo nedjeljom, kada turisti poslije 13,00 sati više neće moći kupiti čak niti suvenir (čija prodaja se, kao specijalizirana, u Zakonu uopće ne spominje).
Ovih nekoliko primjera ukazuje na činjenicu da je izuzećima od generalne zabrane vrlo teško zadovoljiti interese i trgovaca, a isto tako i građana.
Izuzeća koja su predložena (ukoliko se ne dorade) zasigurno dovode u neravnopravni položaj gospodarske subjekte na tržištu, što može dovesti i do značajnih problema pa i posljedica za sam Zakon u dijelu koji uređuje radno vrijeme trgovina.
Stoga predlažemo da se izuzeća od zabrane rada nedjeljom ponovno preispitaju i pokušaju urediti, vodeći računa o ravnopravnosti gospodarskih subjekata, ali isto tako i o potrebama i mogućnostima građana pa inihovim navikama (nedjeljnim) koje su kompleksnije od onih što im omogućuju predložena rješenja.
|
|
 |
|