20.01.2012.
Dukat od veljače počinje tržišni otkup mlijeka
Proizvođači mlijeka prozivaju mljekare zbog ekstra profita, uvoza lošeg mlijeka i kašnjenja s isplatama, a mljekari odgovaraju da se tržišnim izračunom otkupnih cijena mlijeka hrvatski mljekarski sektor postavlja na održive, tržišne osnove u novom političko-ekonomskom okruženju EU-a
Mliječna industrija Dukat je svojim proizvođačima mlijeka uputio dopis u kojem ih obavještava da od 1. veljače ukida zaštitnu cijenu mlijeka i da počinje otkup prema tržišnoj cijeni.
Uvođenje tržišnog izračuna otkupnih cijena mlijeka umjesto dosadašnjeg dogovornog modela tijekom prvog ovogodišnjeg kvartala hrvatske mljekare udružene u gospodarsko-interesnu udrugu Croatiastočar najavile su u prosincu prošle godine. Pri tome je svakoj pojedinoj mljekari prepuštena odluka o tome kada će početi primjenjivati tržišni izračun.
O svojoj namjeri, rokovima i razlozima uvođenja tržišnog izračuna otkupnih cijena mlijeka mljekare su preko Croatiastočara obavijestile Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatsku poljoprivrednu agenciju te predstavnike proizvođača mlijeka: Hrvatski savez udruga proizvođača mlijeka, Udrugu velikih mliječnih farmi "Mliko", Udrugu uzgajivača Holstein goveda te Udrugu uzgajivača Simentalskog goveda.
Proizvođači mlijeka na Dukatov dopis reagirali su priopćenjem u kojem prozivaju Dukat da je ostvarivao ekstra profit i obnavljao proizvodni pogon dok je država s 25 posto sudjelovala u otkupnoj cijeni mlijeka, a sada "želi rušiti zaštitnu cijenu mlijeka jer mu je lakše kupovati europsko smeće nego plaćati domaće proizvođače".
Pad proizvodnje mlijeka
"Domaća proizvodnja se mora zaštititi jer u protivnome ćemo ostati bez farmi", upozorila je u svom priopćenju Udruga proizvođača mlijeka Osječko-baranjske županije.
Udruga proziva mljekare da se "mjesecima oglušuju na zahtjeve proizvođača za povećanjem otkupne cijene mlijeka, a konstantno povisuju cijene u trgovini”. Proizvođači tvrde da mljekare kasne s isplatom i po nekoliko mjeseci, što dodatno ugrožava proizvođače mlijeka.
U 2010. u Hrvatskoj je bilo 16.800 proizvođača mlijeka, a prema evidenciji iz srpnja prošle godine ostalo ih je 14.700. Osim toga, pada i proizvodnja mlijeka: u 2010. godini ukupno je proizvedeno 623 milijuna litara mlijeka, a lanjska proizvodnja procjenjuje se na najviše 600 milijuna litara.
Mljekari su preko Croatiastočara odgovorili proizvođačima mlijeka priopćenjem u kojem kažu da se "tržišni izračun otkupnih cijena mlijeka temelji na principima slobodnoga tržišta i predstavlja pravnu stečevinu Europske unije koja mora biti implementirana u hrvatskom mljekarskom sektoru u 2012. godini".
Pozivaju se pri tome i na zaključke i preporuke Agencije za tržišno natjecanje u kojima se navodi da je u 2011. u Hrvatskoj prisutan dogovorni model formiranja otkupnih cijena mlijeka. Riječ je o nedozvoljenom načinu poslovanja u Europskoj uniji.
|
Tržišni izračun otkupnih cijena mlijeka, navodi Croatiastočar, uzimat će u obzir ključne tržišne čimbenike koji utječu na hrvatski mljekarski sektor u cijelosti: količinu i kvalitetu proizvedenog mlijeka po svakom proizvođaču mlijeka; kretanja otkupnih cijena mlijeka u EU 27, ali i u trećim zemljama s najvećim utjecajem na hrvatski mljekarski sektor; hrvatsku uvozno-izvoznu bilancu u segmentu mlijeka, mliječnih proizvoda i sireva; potrebe, poslovnu politiku i uspješnost poslovanja svake pojedine mljekare; aktualnu gospodarsku situaciju; kretanja maloprodajnih cijena te kupovnu moć hrvatskog potrošača.
Tržišni izračun otkupnih cijena mlijeka podrazumijeva individualne pregovore svake pojedine mljekare s vlastitim kooperantima, nevezano od izračuna otkupnih cijena mlijeka ostalih mljekara. Na taj se način, između ostalog, jača tržišna utakmica i među mljekarama i među proizvođačima mlijeka, navodi se u priopćenju Croatiastočara.
Naglašava se da je 2012. za hrvatski mljekarski sektor posljednja prilika da se fokusira na jačanje konkurentnosti u svim svojim segmentima, od proizvodnje preko prerade do trženja mlijeka i mliječnih proizvoda, kako bi održivo poslovao u novom političko-ekonomskom okruženju Europske unije. Primjenom tržišnog izračuna otkupnih cijena mlijeka hrvatski mljekarski sektor postavlja se na održive, tržišne osnove, zaključuju mljekari.
Istraživanje AZTN-a obuhvatilo je 48 poduzetnika koji otkupljuju sirovo kravlje, kozje i ovčje mlijeko odnosno 14 proizvođača i uvoznika mliječnih proizvoda. Istraživanjem je obuhvaćeno pet grupa mliječnih proizvoda - pasterizirano mlijeko, trajno mlijeko, fermentirani proizvodi, vrhnje i maslac.
Dominacija Dukata i Vindije
Tržišta otkupa sirovog mlijeka te spomenutih pet grupa mliječnih proizvoda u Hrvatskoj vrlo su koncentrirana i na njima dominiraju dva najjača takmaca – Dukat i Vindija – koji se uglavnom izmjenjuju na vodećim pozicijama na pojedinačnim tržištima. Na nekima od njih njihov zajednički tržišni udjel doseže i do gotovo 80 posto, navodi se u analizi AZTN-a.
Dukat ima najveći tržišni udjel na tržištu otkupa kravljeg mlijeka te u tri od pet kategorija mliječnih proizvoda, a kapitalna povezanost s Kim Karlovcem dodatno pojačava njegovu dominaciju na pojedinim tržištima.
|
Vindija najveći pojedinačni tržišni udjel drži u otkupu kozjeg i ovčjeg mlijeka te u proizvodnji pasteriziranog mlijeka i sterilnih (fermentirajućih) proizvoda.
Utjecaj ostalih poduzetnika na konkurentnost na tako strukturiranim tržištima je vrlo mali, navodi AZTN, ali ipak se pokazuje da kompetitivnost na tržištu pojačava suradnja manjih tržišnih takmaca kroz različite udruge.
Tako Udruga-hrvatske male mljekare, u kojoj djeluje dvadesetak malih mljekara, u proizvodnji pasteriziranog mlijeka drži treću tržišnu poziciju, dok je na tržištima proizvodnje fermentiranih proizvoda i vrhnja četvrta.
Veliko učešće u strukturi, pak, ima uvoz mlijeka i određenih mliječnih proizvoda. Uvoz u pojedinim grupama proizvoda ima stalan uzlazni trend i drži i zamjetne tržišne udjele. Najveći uvoz određenog mliječnog proizvoda – 24 posto udjela u ukupnom pokazatelju s domaćom proizvodnjom – pripada kategoriji uvoza maslaca koji je u 2010. narastao za čak 33 posto u odnosu na prethodnu godinu. (Bankamagazin)
|
|
|
|