02.08.2006. (Marija Brnić)
Zbog otpora radnika KIM-a Vindija odustala od natječaja
Gorčina koju je Vindiji stvorio otpor u KIM-u nije i jedini razlog odustajanja. U KIM je nužno investirati velika financijska sredstva da bi se podiglo nisku efikasnost
Uklanjanje zabrane natjecanja Vindiji u privatizaciji karlovačke mljekare KIM u upravo objavljenome natječaju za kupnju većinskog dioničkog paketa iz državnog portfelja Vindija neće i iskoristiti. Kako Poslovni dnevnik saznaje iz krugova bliskih upravi varaždinske prehrambene industrije, ta tvrtka koja je slovila kao jedan od najizglednijih kupaca KIM-a nije zainteresirana za kupnju KIM-a i neće se angažirati na tom privatizacijskom slučaju koji je upravo otvoren. Takvoj odluci Vindije najviše je prethodila, tvrde naši izvori, iznenađujuće negativna atmosfera koja je proteklih godinu i pol obilježavala privatizacijski proces KIM-a, a u kojemu je Vindija iz redova zaposlenika KIM-a označena kao neprijateljska tvrtka.
Sudski postupak
Nepoželjnom za vlasnika, kako su pojašnjavali predstavnici sindikata i zaposlenika, Vindija je postala zbog sudskog procesa koji je KIM vodio protiv Vindije zbog nepodmirenih obveza iz devedesetih godina. Iz KIM-a su spominjani iznosi Vindijina duga koji se s pripadajućim kamatama prije tjedan-dva popeo čak do 15 milijuna kuna. Kada bi Vindijina ponuda državi bila najprihvatljivija, upozoravali su iz KIM-a, de facto bi zatvorila taj dug i vrlo povoljno došla do vlasništva nad tvrtkom, čije se dionice prodaju po početnoj cijeni od 21,68 milijuna kuna. Iako su sindikalci tražili ostanak zabrane sudjelovanja tvrtkama u sporu s KIM-om i u novom natječaju, taj je uvjet ispušten jer, kako ističu i predstavnici zaposlenika, u međuvremenu je na Visokom trgovačkom sudu donesena presuda u korist KIM-a, što je radnicima bio dostatan razlog da više ne inzistiraju na tom uvjetu koji je zapravo bio presedan u privatizaciji.
- Ako je Vindija spremna ispuniti sve uvjete iz natječaja, nemamo se više što buniti protiv njezinog dolaska u KIM - kaže nakon svega predsjednik Radničkog vijeća KIM-a Dubravko Desović. Izvori bliski Vindiji ističu kako spor između KIM-a i Vindije nije nikada imao spomenute razmjere, te da je Trgovački sud 2003. godine presudio u korist KIM-a, no na iznos od 1,195 milijuna kuna, što uvećano za zakonske kamate iznosi 2,68 milijuna kuna, znatno manje od iznosa kojega se spominjalo u kontekstu privatizacije KIM-a. No gorčina koju je Vindiji stvorio otpor u KIM-u nije i jedini razlog odluci da se ne natječu. Riječ je o poduzeću u koje je nužno investirati izuzetne napore i financijska sredstva da bi se podiglo sadašnju nisku efikasnost te državne mljekare, u koju se, uzgred, posljednji put investiralo još prije Domovinskog rata, 1990. godine. U takvim okolnostima dolazak u sredinu u kojoj nije poželjan partner u Vindiji, tvrde naši izvori, jednostavno, ne žele.
|
Lura nije izvjesna
Nadanja države da će se za KIM naći kupac među domaćim mljekarima, te da će se tako osnažiti tu industriju u Hrvatskoj, čini se, sve su dalje od ostvarenja. Odustajanjem Vindije od natjecanja za KIM preostaje još jedino zagrebačka Lura. Na lanjskom natječaju Lura je pokazala početni interes otkupivši ponudbenu dokumentaciju, no nije dala i obvezujuću ponudu. U poslovnim krugovima sa sumnjom se gleda na to da bi se Lura mogla ponovno uključiti u privatizaciju, i to uglavnom u kontekstu najava da Luka Raić prodaje Luru. Procjenjuje se i da bi se na natječaj ponovno mogla javiti luksemburška tvrtka Danube Foods iza koje navodno stoji britanski Salford.
Zadržati radnike i brand KIM-a
Uz minimalnu cijenu od 21,68 milijuna kuna za paket od 68,90 posto dionica KIM-a, od ponuđača se traži i zadržavanje 219 zaposlenika na rok od najmanje dvije godine. U odnosu na prethodni natječaj, koji je zbog restriktivnih uvjeta rezultirao slabim ponudama, taj uvjet bitno je smanjen, s pet na dvije godine. Nadalje, ponuđači moraju jamčiti i zadržavanje osnovne djelatnosti; otkupa i prerade mlijeka, te distribucije i prodaje mliječnih proizvoda, kao i brenda KIM-a. Strateški plan razvoja s petogodišnjim razvojnim programom mora uključiti, uz ostalo, razvoj sirovinske baze, te kadrovskih resursa, kao i investicijska ulaganja. Natječaj će, inače, biti otvoren mjesec dana, do 29. kolovoza.
Izvor: poslovni.hr
|
|
|
|